Švicarski birači će 27. septembra na referendumu odlučivati o prijedlogu kojim bi se dodatno pooštrila državna neutralnost. Ako inicijativa bude usvojena, Švicarska više ne bi mogla uvoditi ekonomske sankcije koje nisu odobrile Ujedinjene nacije niti bi mogla sarađivati s NATO-om kao do sada, piše Reuters.
Kampanju, koja je širom zemlje vidljiva kroz plakate s golubicom mira i porukama protiv rata, podržava Kremlj. Istovremeno, prijedlog je izazvao strah da bi Švicarska mogla biti dodatno izolirana od svojih evropskih susjeda.
Ankete trenutno pokazuju da će birači vjerovatno odbaciti inicijativu. Prema jednom od posljednjih istraživanja, 62 posto ispitanih protivi se prijedlogu, dok ga podržava 36 posto. Politolog Fabio Wasserfallen upozorava, međutim, da bi se razlika mogla smanjiti jer zagovornici inicijative ulažu znatno više novca u kampanju.
Švicarska neutralnost međunarodno je priznata od 1815. godine, a dio ustavnog sistema postala je 1848. godine. Smatra se da je upravo neutralnost pomogla zemlji da ostane izvan oba svjetska rata.
Inicijativu predvodi Christoph Blocher, iskusni političar desničarske Švicarske narodne stranke (SVP). On smatra da je neutralnost ugrožena nakon što je Švicarska 2022. godine uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
„Švicarska nije ratovala 200 godina zato što je ostala trajno naoružana i neutralna“, rekao je Blocher za Reuters, upozoravajući da bi u slučaju novog velikog sukoba bilo važno da zemlja bude vjerodostojno neutralna.
U raspravu se uključila i Moskva. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova kritikovala je Bern zbog usklađivanja sankcija sa sankcijama Evropske unije. Poručila je da „fleksibilna neutralnost“ zapravo znači da neutralnosti nema.
Inicijativom se traži da se u Ustav unese odredba prema kojoj se Švicarska ne bi smjela pridruživati vojnim ili odbrambenim savezima, osim u slučaju direktnog napada. Također bi joj bilo zabranjeno uvođenje sankcija koje nisu odobrile Ujedinjene nacije.
Švicarska vlada i većina političkih stranaka protive se prijedlogu. Ministar vanjskih poslova Ignazio Cassis upozorava da bi njegovo usvajanje oslabilo nacionalnu sigurnost i ograničilo zajedničke vojne vježbe s NATO-om.
„Mogli bismo samo verbalno osuđivati, ali ne bismo mogli poduzeti konkretne korake. To bi nam stvorilo velike probleme sa susjedima“, rekao je Cassis.
Vladini pravni stručnjaci smatraju da nema potrebe mijenjati postojeći model neutralnosti. Franz Perrez, šef odjela za međunarodno pravo u Ministarstvu vanjskih poslova, poručuje da je švicarska neutralnost jasno definisana i međunarodno priznata.
Politolog Laurent Goetschel sa Univerziteta u Baselu smatra da kampanjski slogani poput „Ne ratu, da neutralnosti“ mogu privući birače koji ne razumiju u potpunosti kako neutralnost funkcioniše u praksi.
„Neutralnost nije dogma. Ima smisla da Švicarska bude neutralna, ali način na koji se ona provodi trebao bi biti u nadležnosti vlade, a ne trajno propisan Ustavom“, zaključio je Goetschel.
