Predsjednik SAD-a Donald Trump izrazio je snažno nezadovoljstvo NATO saveznicima tokom napetog sastanka s generalnim sekretarom Markom Rutteom, nagovijestivši mogućnost mjera odmazde zbog, kako smatra, nedostatka podrške u vezi s ratom u Iranu, piše Politico.
Rutteova ranije planirana posjeta Bijeloj kući pretvorila se u krizni susret, nakon što je Trump više puta zaprijetio izlaskom SAD-a iz NATO-a. Razlog tome je odbijanje pojedinih evropskih zemalja, poput Španije i Francuske, da podrže američko-izraelske operacije protiv Irana, uprkos krhkom prekidu vatre koji je trenutno na snazi.
Prema navodima evropskih zvaničnika i izvora upoznatih s razgovorima, sastanak je protekao u vrlo napetoj atmosferi. Trump je, kako tvrde, iskoristio priliku da izrazi frustraciju zbog izostanka evropskog angažmana.
“Razgovor je bio izuzetno težak i pretvorio se u niz uvreda. Predsjednik je navodno prijetio različitim potezima”, izjavio je jedan evropski zvaničnik.
Isti izvori navode da je Trump razmatrao opcije odmazde, iako nije precizirao o kakvim se mjerama radi. Također je ostavio utisak da očekuje konkretne korake saveznika kako bi se što prije omogućilo ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.
S druge strane, zvaničnik Bijele kuće negirao je da je predsjednik postavio bilo kakve konkretne zahtjeve NATO-u.
“Predsjednik smatra da NATO nije odgovorio na izazov, ali u ovom trenutku nema posebna očekivanja niti je tražio određene poteze, iako saveznici imaju veći interes za Hormuški moreuz nego SAD”, rekao je taj zvaničnik.
Nakon sastanka, Trump je javno kritikovao saveznike i ponovo pokrenuo ideju o mogućem pripajanju Grenlanda, što je izazvalo dodatne reakcije.
Glasnogovornica NATO-a Allison Hart ocijenila je razgovor kao “vrlo otvoren”, ali je odbacila tvrdnje da je bio neuspješan, nazvavši ga konstruktivnim.
I sam Rutte priznao je da je osjetio Trumpovo razočaranje.
“Bilo je jasno da smatra kako ga previše saveznika nije podržalo”, rekao je nakon sastanka.
Uprkos napetostima, pojedini evropski zvaničnici smatraju da je susret bio koristan jer je omogućio smirivanje situacije. Ističu da Trumpove objave nakon sastanka nisu sadržavale konkretne prijetnje NATO-u, što vide kao ublažavanje retorike u odnosu na ranije istupe.
Za sada, članice NATO-a u Briselu nisu upoznate s detaljima razgovora niti su pokrenule konkretne planove za vojno angažovanje u cilju ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza.
Evropske zemlje su ranije najavile spremnost da pomognu u osiguravanju slobodne plovidbe, ali tek nakon potpunog prekida sukoba.
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da je tokom telefonskog razgovora ohrabrio Trumpa da nastavi pregovore s Iranom, naglasivši da bi Njemačka, uz odgovarajući mandat, mogla učestvovati u osiguravanju pomorskih ruta.
Sličan stav dolazi i iz Francuske. General Fabien Mandon izjavio je da Pariz razmatra isključivo odbrambene opcije, te da je planiranje međunarodne inicijative za sigurnost plovidbe već u toku.
U međuvremenu, koalicija od 41 države predvođena Velikom Britanijom podržala je uvođenje novih sankcija Iranu i pojačan diplomatski pritisak, ali bez vojne intervencije dok sukob traje.
Britanski ministar odbrane John Healey izjavio je da trenutno nema najava o novim sastancima ili konkretnim narednim koracima.
Tokom obraćanja u Washingtonu, Rutte je branio reakciju saveznika, nastojeći uvjeriti javnost da jedinstvo NATO-a nije ozbiljno narušeno, uprkos evidentnim nesuglasicama.
