APELACIJA USTAVNOM SUDU BiH, PISMO OHR-u I POLITIČKA I ADMINISTRATIVNA ŠUTNJA NA:
Novi pokušaj uspostavljanja paralelnog sistema elektronske identifikacije iz bh. entiteta RS – podrivanje ustavnog poretka BiH i atak na državne nadležnosti
Prošle sedmice podnio sam novu apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o elektronskoj identifikaciji, uslugama povjerenja u elektronskom poslovanju i elektronskom dokumentu bh. entiteta RS. Tražio sam i privremenu mjeru, da se odmah zaustavi primjena zakona do donošenja konačne odluke Ustavnog suda, kako bi se spriječile izuzetno ozbiljne štetne posljedice.
Također, uputio sam i pismo OHR-u sa predmetnim sadržajem tražeći hitnu reakciju kako bi se pravovremeno prevenirala nesaglediva šteta. Reakcije OHR-a još nema! Kao što nema ni reakcije probosanske politike. A sporni neustavni zakon je prije više od 15 dana objavljen u Službenom glasniku RS (49/2026, od 2.6.2026.). Na sceni imamo tihi državni udar koji prolazi ispod radara zbog valjda “važnijih”, dnevno-političkih tema.
Donošenjem ovog zakona, bh. entitet RS ponavlja odredbe koje je Ustavni sud BiH već proglasio neustavnim u predmetu broj U-1/25.
Riječ je o poslovima iz isključive nadležnosti državne Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), a nikako entitetske Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije RS.
Naime, novim zakonom u entitetu RS pokušavaju izgraditi paralelni sistem digitalnog identiteta koji uključuje elektronske novčanike, kvalifikovane elektronske potpise, certifikate, registre, nadzorne organe i mehanizme međunarodnog povezivanja.
Uvođenjem „Elektronskog novčanika za digitalni identitet“, bh. entitet RS stvara paralelni digitalni identitetski instrument koji ima istu pravnu funkciju kao lični dokumenti na državnom nivou. Ovakav paralelizam direktno ugrožava jednoobraznost sistema identifikacije građana BiH, što je Ustavni sud označio kao nužan uslov za funkcionisanje države.
Građani i privredni subjekti bi se mogli naći u situaciji da njihovi digitalni potpisi izdati u RS ne budu priznati na nivou države, u Federaciji BiH ili u međunarodnom prometu, što bi paralisalo digitalnu ekonomiju.
Posebno opasna je odredba Člana 23. kojom se entitetskoj Agenciji omogućava da uspostavlja „čvorove“ za prekograničnu autentifikaciju i neposredno se povezuje sa međunarodnom infrastrukturom. Ustavni sud je izričito utvrdio da ovakvo neposredno međunarodno djelovanje entiteta u oblasti identifikacionih dokumenata nije u skladu sa Ustavom BiH.
IDDEEA je već upozorila na potencijalno ugrožavanje bezviznog režima za građane BiH ukoliko se naruši integritet jedinstvenog sistema izdavanja putnih isprava.
Podsjećam, Ustavni sud BiH je u martu 2026. godine po mojoj apelaciji ukinuo odredbe koje su entitetu omogućavale uspostavljanje infrastrukture za digitalno potpisivanje i izdavanje kvalifikovanih certifikata, ocjenjujući da to narušava jedinstveni sistem identifikacionih dokumenata u BiH.
Ovaj novi zakon RS ponovo uvodi upravo ove institute, samo pod nadležnošću Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije RS umjesto ranije predviđenog MUP-a RS. Iako je zakon formalno novi, njegova suština je gotovo identična ranije ukinutim rješenjima, čime se svjesno zaobilazi autoritet najviše sudske instance u državi.
Bh. entitet RS ne prestaje s praksom pokušaja otimanja državnih nadležnosti i pravljenja paralelnih sistema. Kontinuitet tih pokušaja pokazuje da je riječ o agendi od koje se ne odustaje.
Institucionalna brana tim nasrtajima na državu jeste Ustavni sud BiH, kao vrhovna pravna vlast u državi. Kao i OHR, koji je u ovakvim slučajevima neophodan za pravovremenu reakciju. Međutim, ovaj put od OHR-a još nema reakcije. Kao ni reakcije “probosanske” politike.
Ohrabreni političkom i institucionalnom šutnjom i OHR-a i “probosanskih” stranaka, kadrovi SNSD-a idu dalje, pa su se čak drznuli da zabrane državnoj agenciji IDDEEA-i obradu ličnih podataka u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje.
Ovo je još jedna potvrda da oni koji negiraju postojanje i ovlasti visokog predstavnika to čine da bi mogli emitovati zakone kojima preuzimaju ovlasti države. Kada nakon OHR-a blokiraju i Ustavni sud BiH, a to je izvjesno – mogu praviti pravni haos u kojem ih više niko institucionalno ne može zaustaviti.
Postoji li svijest o kritičnim, ključnim državnim institucijama kao “crvenim linijama”, i minimum političke iskrenosti i odlučnosti da se one zaštite, ili će prevagnuti želja za vlašću i politička trgovina, pokazat će vrijeme koje je pred nama. I to vrlo brzo, naveo je Ademović na svom Facebook profilu.
