mete tužilaštva

Da li se bh. pravosuđe probudilo?

Nakon dugih godina neaktivnosti, kritika javnosti i očiglednog izostanka procesuiranja slučajeva visoke korupcije i grubog kršenja zakona, čini se da se bosanskohercegovačko pravosuđe konačno pokrenulo.

U posljednjih nekoliko mjeseci svjedočimo otvaranju više visoko-profilnih slučajeva koji su izazvali pažnju javnosti i unijeli tračak nade da bi pravda u Bosni i Hercegovini mogla postati dostižna i za najmoćnije pojedince u društvu.

Od optužnica protiv Milorada Dodika za podrivanje ustavnog poretka, preko “Slučaja Respiratori” koji je doveo bivšeg premijera Federacije BiH Fadila Novalića pred sud, do hapšenja Bojana Bošnjaka, ministra u Vladi KS, zbog navodnih koruptivnih radnji u vezi s projektima na Bjelašnici, pravosuđe počinje pokrivati slučajeve koji su ranije bili zanemareni.

Slučaj Milorada Dodika

Jedan od najistaknutijih slučajeva odnosi se na Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Dodik se suočava s optužbama za zloupotrebu položaja i nezakonite radnje u vezi s potpisivanjem zakona koji direktno podrivaju ustavni poretak Bosne i Hercegovine. Optužnica protiv Dodika predstavlja presedan u bh. pravosuđu, jer je rijetkost da se protiv političkih lidera pokrenu pravni procesi.

Slučaj Fadila Novalića

Bivši premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Fadil Novalić, također se do nedavno nalazio u centru jednog od najpraćenijih sudskih procesa u zemlji. Novalić je nakon dužeg procesa i osuđen za nezakonitu nabavku respiratora tokom pandemije COVID-19. Ovaj slučaj, poznat kao “Slučaj Respiratori”, simbolizira dugo ignorisane nepravilnosti u javnim nabavkama i otvorio je pitanja o odgovornosti najviših funkcionera za trošenje javnih sredstava.

Slučaj Senaida Memića

Senaid Memić, bivši načelnik općine Ilidža, suočava se s optužbama za zloupotrebu položaja i nezakonite radnje tokom svog mandata. Memić je osumnjičen za malverzacije u vezi s dodjelom općinskog zemljišta i pogodovanje privatnim investitorima, čime je nanio veliku štetu budžetu općine. Ovaj slučaj dodatno je ukazao na dugogodišnje nepravilnosti u upravljanju općinskim resursima i istakao potrebu za većom odgovornošću javnih zvaničnika.

Slučaj Ibre Berila

Ibro Berilo, dugogodišnji načelnik općine Trnovo, optužen je za nezakonite radnje vezane za zloupotrebu javnih sredstava i nezakonito pogodovanje. Berilo je godinama bio predmet kritika zbog kontroverznih odluka u vezi s urbanističkim planiranjem i trošenjem budžeta. Njegovo suđenje simbolizira potrebu za većim nadzorom lokalnih vlasti i transparentnijim trošenjem javnih resursa.

Slučaj Bojana Bošnjaka

Bojan Bošnjak, ministar komunalne privrede u Kantonu Sarajevo, uhapšen je zbog optužbi za korupciju i zloupotrebu položaja. Sumnjiči se da je dao pozitivno mišljenje na izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, kojim je htio legalizirati nezakonite urbanističke projekte gradnje na Bjelašnici osumnjičenima Ibri Berilu i Nađi Milišić.

Slučaj Nenada Nešića

Nenad Nešić, lider Demokratskog narodnog saveza (DNS) i bivši direktor Puteva RS, optužen je za zloupotrebu položaja i koruptivne aktivnosti tokom svoje funkcije. Slučaj protiv Nešića dodatno je naglasio potrebu za reformom u oblasti javne uprave i transparentnosti. On se tereti da je kao direktor Puteva RS-a fiktivnim pravnim radnjama izvlačio novac iz tog preduzeća a zauzvrat uzimao 10%.

Otvaranje ovih slučajeva svakako predstavlja pozitivan korak za bh. pravosuđe. Međutim, postavlja se pitanje da li će ovi procesi dovesti do konkretnih presuda i sankcija, ili će se, kao i mnogo puta do sada, završiti u pravnim “slijepim ulicama”. Također, ostaje za vidjeti hoće li pravosuđe nastaviti s ovim trendom ili je u pitanju tek privremeni iskorak pod pritiskom javnosti i međunarodne zajednice. Može se reći da se bosanskohercegovačko pravosuđe nalazi na prekretnici. Otvaranjem visoko profilnih slučajeva poput onih protiv Milorada Dodika, Fadila Novalića, Senaida Memića, Ibre Berila, Bojana Bošnjaka i Nenada Nešića, pruža se nada da bi pravni sistem konačno mogao početi funkcionisati u skladu s načelima pravde i vladavine prava. Ipak, stvarni rezultat zavisi od dosljednosti i integriteta pravosudnih institucija, koje sada imaju jedinstvenu priliku da vrate povjerenje građana.