Ostavka visokog predstavnika Christiana Schmidta praćena je različitim političkim tumačenjima i zvučnim naslovima, i u domaćoj i u međunarodnoj javnosti, kao i stavovima međunarodnih zvaničnika.
Fokus javnosti nedvosmisleno se usmjerio na dvije teme od suštinske važnosti, koje moraju ostati van svake političke improvizacije: o(p)stanak OHR-a, i rješavanje pitanja raspolaganja i korištenja državne imovine BiH.
OHR i Ustavni sud BiH su čuvari ustavno-pravnog poretka, teritorijalnog integriteta i jedinstvenog pravnog prostora u BiH. Oni su u više navrata spriječili da se kroz donošenje neustavnih zakona i odluka stvore paralelni sistemi i legalizuje jednostrano oduzimanje nadležnosti države od strane nižih nivoa vlasti.
Stoga ne čudi da nosioci antievropskih politika u BiH svaku krizu ili institucionalnu tranziciju pokušavaju iskoristiti za destabilizaciju ovih institucija i pronalazak prostora za realizaciju svojih ciljeva – na štetu države BiH i njenih građana.
Ne želeći ulaziti u istinitost plasiranih informacija da pozadina ostavke visokog predstavnika Schmidta ima veze sa pitanjem državne imovine, naglašavamo da bilo kakvo rješenje, ukoliko bude donošeno od strane Visokog predstavnika u ostavci ili njegovog nasljednika, prvenstveno mora krenuti od postojećih činjenica, a to je da je vlasništvo nad državnom imovinom već neupitno riješeno kroz “kontinuitet” – zatečenu imovinu Republike BiH, zatim sukcesiju (ostavinski postupak bivše Jugoslavije), te Ustav i odluke Ustavnog suda BiH.
Drugo, svako rješenje mora biti ustavno – usklađeno s Ustavom BiH i ranijim odlukama Ustavnog suda BiH o državnoj imovini, koje su konačne i obvezujuće. Sa Schmidtom ili bez Schmidta – Ustavni sud se pita.
Stoga, zabrinjavaju pojedine političke reakcije u domaćoj javnosti koje ciljano i defetistički sugerišu da eventualno “loše rješenje” neće moći niko propitivati. Ustavni sud je apsolutno nadležan da ocijeni je li neki zakon, ma od koga bio donesen, usklađen s Ustavom BiH.
Državna imovina BiH je imovina svih njenih građana sa teritorije cijele BiH i oni se, kroz svoje birane predstavnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, moraju pitati za svoju imovinu.
Ustavno zakonsko rješenje treba tretirati samo raspolaganje, korištenje i upravljanje državnom imovinom, jer vlasništvo je nedvojbeno riješeno.
Uz dobru volju i iskrenu dobru namjeru da se ovo pitanje riješi u korist svih građana BiH, mogu se osigurati čiste pretpostavke za sve dugo čekane investicije, te potpuno pravno zaštititi investitori, međunarodni prijatelji i strateški partneri Bosne i Hercegovine.
Oko uloge i o(p)stanka OHR-a, zaštite Ustavnog suda BiH i ustavnog rješavanja pitanja korištenja državne imovine morao bi postojati jasan i precizan konsenzus svih državotvornih snaga u BiH, naveli su na zvaničnoj Facebook stranici političke organizacije “Crvene linije”.
