Zemlje Perzijskog zaljeva već su pretrpjele ogromne ekonomske gubitke – više od 50 milijardi dolara – zbog zatvaranja Hormuškog moreuza. Tenzije na Bliskom istoku eskalirale su nakon američko-izraelskog napada na Iran 28. februara, a ovaj ključni pomorski pravac i dalje je blokiran, prema analizi turskog istraživačkog centra TESPAM.
Zatvaranje moreuza, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetskog transporta nafte i koji je ključan za trgovinu tečnim prirodnim plinom (LNG), snažno je pogodilo ekonomije regije. Izvoz nafte je naglo opao – čak za 36 posto.
U periodu od kraja februara do kraja marta, izvoz nafte iz Irana, Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije, UAE-a i Bahreina pao je sa 12,3 miliona barela dnevno na svega 7,8 miliona. Samo po osnovu prihoda od nafte, to znači gubitak od oko 15,3 milijarde dolara.
Kada se tome dodaju problemi u isporuci LNG-a, logistici, radu energetskih postrojenja i drugim sektorima, ukupni gubici prelaze 50 milijardi dolara. Sukob, koji je započeo napadima SAD-a i Izraela na Iran, a potom se proširio kroz iranske mjere odmazde, prerastao je u ozbiljnu regionalnu krizu.
Zemlje Zaljeva inače proizvode oko 30 miliona barela nafte dnevno, što čini gotovo trećinu svjetske ponude. Posebno su pogođene i velike azijske ekonomije poput Kine, Indije, Japana i Južne Koreje, koje u velikoj mjeri zavise od energije iz ove regije.
Prema riječima stručnjaka iz TESPAM-a, riječ je o jednom od najozbiljnijih poremećaja u snabdijevanju energijom u modernoj historiji. Ako se sukob nastavi, posljedice bi mogle biti još teže, ne samo za energetiku nego i za transport i prehrambeni sektor.
