Prošlo je više od šest mjeseci otkad je Mehemed Vukalić u prostorijama Mješovite srednje škole (gimnazije) izvršio trostruko ubistvo. Od tada do danas se dešavalo nekoliko pravnih radnji u predmetu koje su u konačnici dovele do početka suđenja.
Vukalić je u augustu prošle godine u Gimnaziji u Sanskom Mostu ubio direktora ustanove Nijaza Halilovića, sekretaricu Nisvetu Kljunić i profesoricu engleskog jezika Gordanu Midžan.
Hronologija događaja nakon ubistva
Vukalić, koji je bio domar u školi, u oktobru je zbog ovog krivičnog djela dobio otkaz rješenjem Upravnog odbora škole. Skoro nevjerovatno zvuči informacija da je njegov advokat Hasan Veladžić poslije toga uputio prigovor na otkaz koji je njegov klijent dobio.
On u prigovoru navodi da je rješenje o otkazu nezakonito.
“Pobijano rješenje ne sadrži broj i datum odluke iz kojeg bi se moglo utvrditi sadašnji radno-pravni status podnosioca prigovora. Nadalje u izreci se navodi da je podnosilac prigovora učinio teški prijestup na radnom mjestu. Ovlašteni organ, da bi ovako mogao da odluči u izreci mora da se pozove na odluku kojom je utvrđen teški prijestup na radnom mjestu, odnosno da navede koji i kakav je postupak vođen, pred kojim organom i da li je donesena zakonita i pravomoćna odluka. Kako se u obrazloženju ne navodi postojanje takve odluke izreka je nerazumljiva i suprotna obrazloženju, odnosno u obrazloženju se ne navode razlozi za ovakav navod u izreci”, naveo je advokat.
Naveo je da se protiv Vukalića vodi postupak koji nije pravosnažno okončan.
“Svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivica”, kazao je.
Na kraju je predložio da “Školski odbor hitno pobijano rješenje poništi kao nezakonito”.
Nadalje, u novembru je Kantonalni sud u Bihaću donio Rješenje o produženju pritvora za optuženog. Na to se njegov branilac žalio da se Vukalić pusti da se brani sa slobode.
Tužilaštvo se u prijedlogu za pritvor pozvalo na član 146. Krivičnog zakona Federacije BiH koji kaže:
“U vanrednim okolnostima, ako se radi o krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora deset godina ili teža kazna, a koje je posebno teško, s obzirom na način izvršenja ili posljedice krivičnog djela, ako bi puštanjem na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda”.
Na to se također advokat optuženog žalio, a Vrhovni sud Federacije je uvažio njegovu žalbu i vratio prijedlog o pritvoru Kantonalnom sudu na ponovno odlučivanje. Advokati optuženog su tražili da se pritvor zamijeni kućnim pritvorom, određivanjem mjera zabrane ili da se rješenje ukine i vrati na ponovno odlučivanje.
