BiH plaća, Njemačka koristi

Skandalozno: Državna agencija BIH u Njemačku iseljava radnike i studente

Ove godine nije ograničen broj studenata koji se mogu prijaviti, dok je, kako kaže Pupić, za 2023. godinu bila odobrena kvota od 150 studenata

U septembru prošle godine pisali smo o skandaloznoj praksi Agencije za rad i zapošljavanje BiH koja raznim programima poziva bh. građane da se zaposle u Njemačkoj i tako isele iz svoje države.

Tada se konkretan slučaj odnosio na medicinare. Naime, tada je Agencija za rad i zapošljavanje BiH preko Savezne agencije za rad Njemačke posredovala pri zapošljavanju medicinskog osoblja za rad u Njemačkoj. Iz Agencije za rad i zapšljavanje je potvrđeno da su samo tokom prethodne godine posredovali u zapošljavanju oko 13.500 radnika u Sloveniji i Njemačkoj.

A da su agencije i službe za zapošljavanje u BiH postale agencije za iseljavanje iz BiH i potršnju novca građana, svjedoči i najnoviji primjer.

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine objavila je da i ove godine realizuje Program ferijalnog rada u SR Njemačkoj. Program ferijalnog rada namijenjen je studenticama i studentima univerziteta u našoj zemlji i odvija se u saradnji sa Saveznom agencijom za rad SR Njemačke. Do ove godine taj je program bio namijenjen i studenticama i studentima visokoškolskih ustanova u BiH.

– Mogu aplicirati studenti i studentice univerziteta koji nisu upisani u posljednju godinu studija, a jedan od uslova za ferijalni rad je da dobro poznaju njemački jezik, te moraju biti spremni raditi minimalno dva mjeseca – kazao je glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić.

Ove godine nije ograničen broj studenata koji se mogu prijaviti, dok je, kako kaže Pupić, za 2023. godinu bila odobrena kvota od 150 studenata.

I dok studente državne agencije šalju na rad u Njemačku, bh. poslodavcima još nije omogućen ferijalni rad studenata. Tek krajem prošle godine u proceduru je upućena dopuna Zakona o radu kojom se omogućava rad studentima. Tako se došlo u situaciju da bosanskohercegovački poslodaci, koji muku muče s radnom snagom, kao porezni obveznici, svojim novcem finansiraju razne zavode koji na kraju služe za izvoz radne snage iz BiH.

S druge strane, njemački poslodavci bez uložene marke dobiju “gotov proizvod” u vidu mladog i obrazovanog kadra čije su školovanje finansirali porezni obveznici u BiH.