Više od 43 posto svjetske proizvodnje nafte dolazi iz zemalja pogođenih sukobima, pokazuju Reutersovi proračuni, dok rat s Iranom, sukob Rusije i Ukrajine te poremećaji u drugim državama stvaraju najveću krizu u globalnoj opskrbi naftom do sada.
Zemlje pogođene tim sukobima prošle godine proizvodile su oko 45 miliona barela nafte dnevno, što je činilo više od 43 posto ukupne svjetske ponude, prema Reutersovim proračunima zasnovanim na podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Kriza je posebno produbljena nakon što su prije šest mjeseci američki i izraelski napadi na Iran pokrenuli ozbiljne poremećaje u proizvodnji i transportu nafte iz Perzijskog zaljeva, bez jasnih naznaka kada bi se situacija mogla normalizirati.
Istovremeno, rat Rusije i Ukrajine doveo je do smanjenja proizvodnje i prerade nafte, uključujući i susjedni Kazahstan, dok su dodatni pritisak na tržište stvorili sukobi u Libiji i američka ograničenja izvoza venecuelanske nafte početkom godine.
Svi poremećaji nisu se događali istovremeno. Saudijska Arabija dio izvoza preusmjerava prema Crvenom moru, dok izvoznici iz Zaljeva pokušavaju pronaći alternativne načine transporta mimo Hormuškog moreuza.
Analitičari procjenjuju da trenutni poremećaj u izvozu nafte iz Zaljeva iznosi između pet i sedam miliona barela dnevno. Rizici za globalnu opskrbu ipak ostaju visoki, što su pokazali i napadi u Crvenom moru te u blizini egipatskog Sueskog kanala tokom jula.
Ratovi u Zaljevu i Ukrajini istovremeno su smanjili globalne kapacitete prerade nafte za oko deset posto.
