Tokom tri dana održavanja koncerata Dine Merlina na Koševu na području Kantona Sarajevo evidentirano je gotovo 156 miliona KM fiskalnog prometa, pokazuju podaci Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.
Od 31. jula do 2. augusta promet zabilježen putem fiskalnih uređaja iznosio je tačno 155.995.444,12 KM. To je za 48,4 posto više nego tokom uporednog perioda od petka do nedjelje u junu, kada je evidentirano 105.109.660,27 KM.
Razlika između dva posmatrana perioda iznosi gotovo 50,9 miliona KM.
Podaci pokazuju da su se održavanje tri velika koncerta i dolazak desetina hiljada posjetilaca vremenski poklopili sa značajnim rastom fiskalnog prometa, posebno tokom petka, subote i nedjelje.
Ipak, na osnovu dostupnih podataka nije moguće precizno utvrditi koliki dio prometa je ostvaren isključivo zahvaljujući koncertima, a koliko je povezano s drugim poslovnim aktivnostima i okolnostima u Kantonu Sarajevo.
Samo tokom prvog dana skoro 118 miliona KM
Najveći promet zabilježen je u petak, 31. jula, kada je održan prvi Merlinov koncert. Tog dana fiskalni promet u Kantonu Sarajevo iznosio je 117.668.476,24 KM.
Uporednog petka, 26. juna, evidentirano je 73.927.783,06 KM. To znači da je promet na dan prvog koncerta bio veći za približno 43,7 miliona KM, odnosno 59,2 posto.
U subotu, 1. augusta, evidentiran je promet od 29.061.585,28 KM, što je za gotovo pet miliona KM više nego uporedne subote u junu.
Promet u nedjelju, 2. augusta, iznosio je 9.265.382,60 KM. U odnosu na uporednu nedjelju u junu, riječ je o rastu od približno 2,18 miliona KM ili 30,7 posto.
Porezna uprava dostavila je i podatke za ponedjeljak nakon koncerata. Promet je 3. augusta iznosio 83.232.367,64 KM, što je za oko 8,47 miliona KM manje nego uporednog ponedjeljka, 29. juna.
U cijelom četverodnevnom periodu, od 31. jula do 3. augusta, evidentirano je ukupno 239.227.811,76 KM fiskalnog prometa. To je oko 42,4 miliona KM ili 21,6 posto više nego tokom uporedna četiri dana u junu.
Sarajevo tražilo krevet više
Na značajne turističke efekte ukazuju i podaci Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
Kanton Sarajevo je tokom jula posjetilo 112.724 gostiju, koji su ostvarili ukupno 241.584 noćenja. Broj gostiju bio je za 4,2 posto veći nego u julu prošle godine, dok je broj noćenja povećan za 2,4 posto.
Direktor Turističke zajednice KS Haris Fazlagić kazao je za Fenu da su tokom Merlinovih koncerata smještajni kapaciteti bili popunjeni.
„Bilo je fantastično. Grad je bio pun, tražio se krevet više. To je nešto najbolje i najljepše što je Dino Merlin uradio za ovaj grad i za ovu državu, a uradio je ogroman posao i za Turističku zajednicu Kantona Sarajevo“, rekao je Fazlagić.
Turistička zajednica kontaktirala je predstavnike privatnog smještaja i hotelskog sektora kako bi provjerila stanje na tržištu.
„Sve je bilo zauzeto. Imali smo informacije od hotela i svih drugih da je već danima prije koncerata sve bilo puno“, naglasio je Fazlagić.
Prema njegovim riječima, koncerti su Sarajevu donijeli i izuzetno vrijednu promociju, čiji su efekti nastavljeni nakon posljednje koncertne večeri.
„Cijeli region, ali i šire, još govori o tome. Objavljuju se fotografije, videosnimci i prizori spektakla“, kazao je.
Gotovo 200.000 posjeta tokom tri večeri
Profesor na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Almir Peštek ocijenio je da gotovo 200.000 posjeta tokom tri koncerta ukazuje na veoma značajne ekonomske i turističke efekte.
Naglasio je, međutim, da je za preciznu procjenu potrebno utvrditi koliko je bilo jedinstvenih posjetilaca, jer su pojedine osobe mogle prisustvovati na više koncerata. Važno je utvrditi i koliko ih je došlo izvan Sarajeva, koliko dana su boravili i koliko su prosječno trošili.
„To su analize koje se mogu i trebaju uraditi. Međutim, već na osnovu popunjenosti smještajnih kapaciteta i povećane aktivnosti u gradu može se zaključiti da je ekonomski efekt bio značajan“, kazao je Peštek.
Posjetioci nisu trošili novac samo na ulaznice. Ekonomski efekt obuhvata smještaj, hranu i piće, prijevoz, parking, kupovinu i brojne druge proizvode i usluge.
Hoteli, restorani, trgovine, prijevoznici, organizatori i tehničke službe povećavaju obim poslovanja i angažiraju dodatne radnike, pa se novac posjetilaca dalje prenosi kroz lokalnu privredu.
„Grad je bio pun, krcat“
Predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera FBiH Amir Hadžić kazao je da su Sarajevo, osim gostiju u hotelima i privatnom smještaju, ispunili i brojni posjetioci iz okolnih gradova i zemalja regije.
„Grad je, prema mom mišljenju, bio pun, krcat. Većina onih koji su boravili u gradu vjerovatno je došla zbog koncerata, bez obzira na to jesu li ostajali jedan ili tri dana. Dolazili su obići grad, prisustvovati koncertu i doživjeti spektakl“, rekao je Hadžić.
Naglasio je da su gosti prvenstveno rezervirali smještaj u centralnim gradskim područjima kako bi mogli pješke obilaziti Sarajevo i odlaziti na Koševo.
Ocijenio je da su tri koncerta predstavljala izuzetno uspješnu promociju Sarajeva, posebno zbog fotografija i snimaka koje su posjetioci objavljivali na društvenim mrežama.
Sarajevu potreban cjelogodišnji kalendar događaja
Peštek smatra da velike koncerte ne treba posmatrati isključivo kao kulturne i zabavne događaje nego i kao važne instrumente turističkog i ekonomskog razvoja.
„Sarajevo mora biti na koncertnoj mapi regionalnih i svjetskih zvijezda ako želimo produžiti turističku sezonu, povećati broj dolazaka i turističku potrošnju te unaprijediti imidž Sarajeva kao turističke destinacije“, rekao je.
Kao najbolji domaći primjer sistemskog razvoja manifestacijskog turizma naveo je Sarajevo Film Festival, prema čijem terminu brojni turisti planiraju dolazak u glavni grad BiH.
Smatra da Sarajevo treba prijeći sa sporadičnih velikih događaja na cjelogodišnji kalendar koncerata, festivala, sportskih, kulturnih i poslovnih manifestacija.
„O potencijalima Sarajeva govorimo dugo, a sada je vrijeme da ih ozbiljno kapitaliziramo“, zaključio je Peštek.
