“Pridruženo članstvo” Kanade u Evropskoj uniji predstavlja izraz političke volje dvije strane za snažnijim povezivanjem, kao i odgovor na sve izraženiju globalnu fragmentaciju, kazao je hrvatski zastupnik u EP Davor Ivo Stier, ističući da takva inicijativa nije usmjerena protiv SAD-a, već da predstavlja potrebu za jačanjem partnerstava među državama koje dijele iste interese.
“Pridruženo članstvo” trenutno nije formalna kategorija predviđena ugovorima Evropske unije, pa njegov sadržaj, prava i obaveze još nisu definirani.
Ideja o takvoj vrsti aranžmana otvorena je 16. septembra, kada je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, tokom obraćanja Evropskom parlamentu u Strasbourgu, predložila da Kanada postane prvi “pridruženi član” Evropske unije.
U razgovoru za portal FENA EU Stier napominje da formulacija “pridruženo članstvo” odražava političku opredijeljenost Kanade i EU da dodatno prodube međusobne odnose.
– Riječ je o odgovoru na svijet obilježen rastućim prijetnjama i sve izraženijom fragmentacijom, u kojem je potrebno jačati suradnju među državama koje dijele iste vrijednosti i imaju isti ili sličan pogled na budući međunarodni poredak – kazao je Stier.
Napomenuo je da je Evropski parlament pozdravio takvo približavanje, ali da će se konkretni dometi ove inicijative moći sagledati tek kada budu poznati njeni pravni i institucionalni okviri.
– Jedna stvar je politička volja, ali kasnije, kada dođu konkretni ugovori sa svojim pravnim obvezama, onda ponekad stvari postaju malo kompliciranije. Unatoč tome, definitivno je vrijeme kada Europa i Kanada moraju više surađivati te je u tom pogledu ovo najava koja ide u pravom smjeru – ističe evropski zastupnik.
Govoreći o konkretnim koristima Europske unije od takvog aranžmana te šta bi Kanada mogla dobiti statusom pridruženog članstva, kazao je da bi to moglo dovesti do produbljivanja saradnje ne samo u trgovini robom i uslugama, već i u oblastima od strateškog značaja, poput pristupa rijetkim mineralima, kojim Kanada raspolaže u značajnim količinama.
– Također, otvorio bi prostor za usklađivanje normi i regulatornih okvira u području umjetne inteligencije. Vidimo da se glavne svjetske sile, ali i tehnološke platforme opiru regulacijama koje i Europa i Kanada smatraju potrebnim da bi umjetna inteligencija bila u službi čovjeku, a ne kao zamjena čovjeka – istaknuo je.
Dodao je da bi bliže povezivanje podrazumijevalo i snažnije zajedničko zalaganje za međunarodni poredak zasnovan na normama međunarodnog prava, a ne na principu “prava jačega”.
Kanada već ima razvijen institucionalni i trgovinski odnos s EU-om, uključujući Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA).
Međutim Stier pojašnjava da bi “pridruženo članstvo” za Kanadu moglo otvoriti mogućnost pristupa segmentima jedinstvenog evropskog tržišta, kojem danas imaju pristup prvenstveno članice EU i zemlje europskog gospodarskog prostora. Time bi, smatra, dodatno bila unaprijeđena integracija dvije ekonomije, ali i dva društva.
Na pitanje da li bi takav model postati presedan za druge zemlje bliske EU-u koje nisu europske države, odgovorio je da, kada bi se aranžman između EU i Kanade doista realizirao, postojala bi mogućnost da i zemlje koje nisu geografski na europskom kontinentu dobiju status “pridruženog člana”.
– Za zemlje koje su na europskom kontinentu jasno je da imaju pravo tražiti i punopravno članstvo. Temeljni ugovor jasno kaže da članice mogu biti samo one koje su na teritoriju europskog kontinenta, ali ove koje nisu, a dijele iste vrijednosti, imaju zajednički interes ili ambiciju, “pridruženo članstvo” bi bila neka forma za uže vezivanje za Europu – rekao je Stier.
Nije isključio mogućnost da bi se sličnim putem u budućnosti mogle kretati i države poput Australije ili neke druge zemlje, ali je upozorio da je prerano donositi takve zaključke dok se ne vidi kako će izgledati eventualni model saradnje s Kanadom.
Stier je, između ostalog, ocijenio da je približavanje Kanade Europskoj uniji djelimično podstaknuto i carinskim ratom sa SAD-om, slično kao što su, kako je naveo, okolnosti u međunarodnoj trgovini ubrzale završetak pregovora između EU i zemalja Mercosura nakon više od dvije decenije.
– U svijetu gdje postoje trzavice sa glavnim transatlantskim partnerom, SAD-om, onda je normalno da se traže i druga tržišta i novi oblici savezništva sa zemljama koje su bliske. To ipak ne znači da je ovo pridruženo članstvo ili njegova najava uperena protiv SAD-a – naglasio je.
Naprotiv, zaključio je Stier, cilj Europe nije udaljavanje od SAD-a, već očuvanje partnerstva utemeljenog na zajedničkim vrijednostima, koje su decenijama bile osnova uspješne gospodarske saradnje.
Odnosi Europske unije i Kanade posljednjih godina prošireni su izvan trgovinske saradnje i obuhvataju sve veći broj strateških oblasti. Na samitu EU-Kanada u junu 2025. potpisano je Partnerstvo za sigurnost i odbranu, kojim je uspostavljen okvir za produbljivanje saradnje u oblastima odbrane, vojne mobilnosti i interoperabilnosti, pomorske i svemirske sigurnosti, kibernetičkih pitanja i suprotstavljanja hibridnim prijetnjama.
Također, Kanada je u junu ove godine postala prva neeuropska država koja je pristupila instrumentu SAFE, koji osigurava državama članicama EU do 150 milijardi eura zajmova za zajedničku nabavku naoružanja.
Kanadski premijer Mark Carney tokom obraćanja Europskom parlamentu 17. septembra pozdravio je ideju o “pridruženom članstvu”, koje je najavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, ističući da njegova zemlja ne traži punopravno članstvo u EU-u, već novu i dublju vrstu partnerstva koja bi poštovala kanadski suverenitet.
Također, govorio je o “Savezu za budućnost” između Kanade i Europe, naglašavajući potrebu za snažnijim povezivanjem u promijenjenim geopolitičkim okolnostima.
Predloženi model saradnje gdje bi Kanada postala prvi “pridruženi član” EU dolazi u vrijeme pojačanih trgovinskih i političkih tenzija između Kanade i SAD-a. Istovremeno s približavanjem Kanade i Europske unije, američki predsjednik Donald Trump kritizirao je prijedlog i zaprijetio uvođenjem visokih carina ili ograničavanjem trgovine sa EU ukoliko bi SAD taj potez ocijenile kao “neprijateljski čin”.
