Dekan Sead Turčalo govorio je za Federalna televizija o mogućoj ostavci Christian Schmidt, odnosima između Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, te potencijalnim posljedicama promjena u američkoj administraciji na budućnost Ured visokog predstavnika i implementaciju Dejtonski mirovni sporazum.
Turčalo smatra da je još od dolaska nove američke administracije bilo vidljivo nastojanje da Schmidt napusti funkciju visokog predstavnika.
„Ono što već dugo znamo od dolaska nove administracije jeste da je postojala želja da Christian Schmidt ode“, rekao je Turčalo.
Dodao je da je Schmidta određeno vrijeme štitila činjenica da u Washingtonu nije postojao jasan dogovor o njegovom nasljedniku. Prema njegovim riječima, ranije su se spominjala imena mađarskog i italijanskog diplomate kao potencijalnih kandidata.
Komentarišući reakcije Evropske unije, Turčalo je ocijenio da podrška Brisela Schmidtu više ukazuje na slabost evropske diplomatije nego na stvarni politički utjecaj Unije.
„Evropska unija je još jednom pokazala slabost“, naveo je, ističući da EU nije bila spremna ulaziti u ozbiljniji sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, ni kada je riječ o visokom predstavniku, ni u slučaju južne interkonekcije.
Prema njegovim riječima, evropske institucije ostale su nespremne nakon političkih promjena u Washingtonu, posebno zbog odnosa pojedinih američkih političkih krugova prema Evropskoj uniji.
„Evropa je ostala nesnađena“, ocijenio je Turčalo, dodajući da Unija nije izvukla dovoljno pouka iz prvog mandata Donald Trump.
Govoreći o poziciji Bosne i Hercegovine u novim geopolitičkim okolnostima, Turčalo je upozorio da se država nalazi na samoj margini interesa velikih međunarodnih aktera.
„Mi smo ostavljeni na rubu margine Evropske unije – bukvalno rub ruba“, izjavio je.
Smatra da je jedan od ciljeva pritisaka na Schmidta bio pokazati da je moguće politički ukloniti ključnu figuru međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, ali i otvoriti prostor za imenovanje novog visokog predstavnika bez značajnijeg utjecaja Evropske unije.
Turčalo je upozorio i na moguće dugoročne posljedice politike aktuelne američke administracije, navodeći da je već narušeno povjerenje u demokratske institucije i transatlantske odnose.
„Dovedeno je u pitanje vjerovanje u politički sistem, pa i u demokratiju kao takvu“, rekao je.
Posebno zabrinjavajućim smatra mogućnost da budući visoki predstavnik bude iskorišten za „normalizaciju politike secesionizma“ i dodatno produbljivanje etno-teritorijalnih podjela u Bosni i Hercegovini.
Kritikovao je i domaće političke aktere zbog izostanka koordinisanog diplomatskog djelovanja prema ključnim evropskim i svjetskim centrima odlučivanja.
„Ne postoji zajednička strategija kako u ovakvim okolnostima ostvariti utjecaj i spriječiti da Ured visokog predstavnika u budućnosti služi za normalizaciju takvih politika“, upozorio je.
Na kraju je ocijenio da određeni signali iz američke administracije otvaraju prostor za reinterpretaciju implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma, što bi, prema njegovim riječima, moglo dovesti i do okončanja uloge Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
„Otvara se prostor da se implementacija Dejtonskog sporazuma proglasi završenim procesom, a samim tim i da se okonča uloga Ureda visokog predstavnika“, zaključio je Turčalo.
