Tajvan je uočio dva kineska ratna broda u vodama u blizini ostrva Penghu u Tajvanskom moreuzu, nakon čega je angažovao vlastite pomorske i zračne snage radi praćenja situacije, saopćilo je Ministarstvo odbrane u Taipeiju.
Kina, koja demokratski upravljani Tajvan smatra dijelom svoje teritorije, gotovo svakodnevno šalje ratne brodove i vojne avione u područje oko ostrva. Vlasti u Taipeiju takve aktivnosti redovno osuđuju, ocjenjujući ih destabilizirajućim.
Iako tajvansko Ministarstvo odbrane svakodnevno objavljuje podatke o kretanju kineskih aviona, detalji o pomorskim operacijama rijetko se iznose u javnost. Ipak, kasno sinoć potvrđeno je da su kineski razarač i fregata uplovili u vode jugozapadno od ostrva Penghu, gdje se nalaze ključne tajvanske vojne baze.
Tajvanska vojska je, kako je navedeno, “pažljivo pratila njihovo kretanje i adekvatno reagovala angažovanjem pomorskih i zračnih snaga”.
Kinesko Ministarstvo odbrane nije odmah komentarisalo ove navode, ali je ranije isticalo da su vojne aktivnosti Pekinga u blizini Tajvana “potpuno opravdane”, optužujući vlasti u Taipeiju za podizanje tenzija.
Taktike “sive zone”
Predsjednik Tajvana Lai Ching-te upozorio je da Kina sve intenzivnije primjenjuje taktike takozvane “sive zone” — operacije koje ne predstavljaju otvoreni sukob, ali imaju za cilj postepeno iscrpljivanje protivnika.
“Oni pokušavaju uspostaviti novu normalnost koja potkopava postojeći status quo”, rekao je Lai tokom obraćanja pripadnicima Obalne straže.
Prema dnevnom izvještaju Ministarstva odbrane, u protekla 24 sata oko Tajvana je zabilježeno prisustvo devet kineskih ratnih brodova i 22 vojna aviona. Objavljena je i karta kretanja letjelica, ali bez preciznih informacija o pozicijama brodova.
Jačanje nadzora i odbacivanje tvrdnji
Tajvanska Obalna straža ima ključnu ulogu u praćenju kineskih aktivnosti, uz podršku mornarice. Predsjednik Lai najavio je dodatno jačanje njenih kapaciteta, uključujući širu upotrebu dronova, naprednih radarskih sistema i infracrvene tehnologije.
Vlasti u Taipeiju odbacuju kineske tvrdnje o suverenitetu nad ostrvom, naglašavajući da o budućnosti Tajvana može odlučivati isključivo njegov narod.
