Politička scena Bosne i Hercegovine i dalje je kompleksna, podijeljena i često zakočena dubokim nacionalnim i institucionalnim blokadama. Međutim, iz tog složenog konteksta izranja i jedan značajan pomak: uprkos konstantnim opstrukcijama iz reda SNSD-a i HDZ-a, nova vlast predvođena tzv. “Trojkom” – koalicijom SDP-a, Naše stranke i NiP-a – uspjela je napraviti konkretne i vidljive korake naprijed, posebno kada je riječ o evropskom putu, ekonomskoj stabilnosti i institucionalnom funkcionisanju.
Ono što vrijedi naglasiti jeste da je ova koalicija uvela novu političku dinamiku – tiši, institucionalni rad zamijenio je stalna medijska prepucavanja, što je za bosanskohercegovačke prilike gotovo presedan. Iako se suočava i sa kadrovskim problemima, aferama pojedinih funkcionera posebno na lokalnom nivou, propustima i promašajima u pojedinim segmentima, promjena je evidenta.
Dok SNSD i HDZ i dalje koriste sve raspoložive mehanizme za zadržavanje kontrole i usporavanje promjena, upravo je Trojka ta koja je, uz sve slabosti i ograničenja, uspjela uvesti nešto što se dugo nije vidjelo u bh. politici – sistemski rad, tišinu umjesto galame i, najvažnije, pomake na evropskom putu.
Bez prevelike pompe, BiH je u martu ove godine otvorila pristupne pregovore s Evropskom unijom. To se ne bi dogodilo bez zakona koji su godinama stajali na ledu. I da, zasluge za to ne pripadaju onima koji su navikli da se kite rezultatima, već onima koji su tiho gurali naprijed – prije svega predstavnicima Trojke u državnoj vlasti.
Zakon o pranju novca, o sukobu interesa, dogovor oko državnog budžeta – sve to nisu spektakularne vijesti, ali su ključni elementi funkcionisanja svake ozbiljne države. A sve je to usvojeno u proteklih godinu dana, uprkos ozbiljnim opstrukcijama iz Banje Luke i Mostara.
Ekonomija stabilna, bez panike
Dok pojedini lideri prizivaju krize, raspade i blokade, ekonomski pokazatelji zasad ostaju stabilni. Budžet države je usvojen na vrijeme, javne finansije nisu u kolapsu, a međunarodni partneri nisu zatvorili vrata BiH. Naprotiv – saradnja s MMF-om, Evropskom komisijom i drugim akterima i dalje traje.
Nema sumnje da u tome veliku ulogu igraju ministri iz reda Trojke, koji za razliku od svojih koalicionih partnera iz SNSD-a i HDZ-a – često djeluju kao glas razuma. Nisu bez grešaka, ali su za sada pokazali političku zrelost, spremnost na kompromis i realan pristup – što je rijetkost u bh. političkom prostoru.
Dodik i Čović: Stari trikovi
Naravno, bez blokada ni ovaj mandat ne prolazi. SNSD nastavlja s blokiranjem institucija i pravljenjem kriza po potrebi, dok HDZ koristi svoje pozicije u Domu naroda da zakoči sve što im ne odgovara. No, za razliku od ranijih godina, čini se da njihova retorika ima sve manji odjek – i u javnosti, i među međunarodnim partnerima.
Polako se, ali sigurno, mijenja narativ. Sve više se uočava ko radi, a ko opstruira. I upravo je tu možda najveći kvalitet Trojke – nisu dopustili da ih uvuku u haos, već su nastavili gurati naprijed, uprkos svemu.
Nije idealno, ali je pomak
Da budemo iskreni – BiH nije doživjela čudo, niti se može reći da je vlast savršena. Ima i dalje puno nesnalaženja, internih razlika i problema. Ali u odnosu na paralizu koja je vladala prethodnih godina, ovo je ipak korak naprijed. Napokon imamo vladu koja radi, parlament koji ponekad i izglasa zakon, i vanjsku politiku koja ne vrijeđa strane ambasadore.
U zemlji gdje se standardno govori da “ništa ne može”, ovo što radi Trojka je pokazatelj da ipak – može. Ako ništa drugo, onda barem u onoj mjeri koja pokazuje da volja i pristojnost još uvijek imaju političku vrijednost.
Federacija donosi konkretne mjere: Neradne nedjelje, veće plaće i reforma doprinosa
Dok se politička pažnja često zadržava na državnom nivou, važno je istaknuti i ključne poteze koje vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine provode tiho, ali odlučno – s konkretnim efektima na život građana i poslovnu klimu.
U protekloj godini doneseni su potezi koji godinama nisu mogli proći kroz političke barijere. Rad nedjeljom je zvanično zabranjen, što je snažan iskorak u zaštiti radničkih prava, posebno u sektoru trgovine. Zabrana pušenja na javnim mjestima takođe je usvojena, čime se Federacija priključila evropskim standardima u oblasti javnog zdravlja.
Veliki korak naprijed predstavlja i reforma doprinosa, kojom se smanjuje opterećenje na rad, odnosno doprinosi koje poslodavci uplaćuju na plate radnika. Ovo je bio jedan od ključnih zahtjeva poslovne zajednice dugi niz godina, a njegovo konačno usvajanje signalizira otvorenost vlasti prema stvaranju povoljnijeg ambijenta za ulaganja i rasterećenje domaćih poslodavaca. Ova mjera će ne samo smanjiti troškove rada, već i olakšati zapošljavanje, posebno u sektorima koji su najosjetljiviji na fiskalna opterećenja.
Paralelno s tim, usvojeno je i povećanje minimalne plate, dok prosječne plate u Federaciji pokazuju stabilan rast, prateći inflacijske trendove i podižući životni standard radnika. Penzioneri također bilježe kontinuirano povećanje primanja, što je posebno važno u kontekstu sve skupljeg života i troškova lijekova i energenata.
Kanton Sarajevo: Fokus na obrazovanje, privredu i socijalnu sigurnost
U Kantonu Sarajevo nastavlja se s politikama koje ga izdvajaju kao najaktivniju i najstabilniju sredinu u zemlji. Porodiljske naknade su među najvišima u regiji, a sistem socijalne podrške redovno se proširuje. Kanton ulaže značajna sredstva i u privredu kroz poticaje i grantove, čime se podržavaju mala i srednja preduzeća i privlače novi investitori.
Posebno treba istaknuti povećanje plaća u obrazovanju, što predstavlja priznanje važnosti nastavnog kadra i ulaganje u kvalitet obrazovnog sistema. Time se istovremeno jača javni sektor i šalje signal da su znanje i prosvjeta temelj dugoročnog razvoja.
Sve ove mjere – od poreskih reformi, preko rasta plata i penzija, do socijalnih i obrazovnih politika – pokazuju da, uprkos svim izazovima, postoji kapacitet za vođenje ozbiljne i usmjerene politike u interesu građana i privrede.
