Cijena nafte tipa Brent porasla je u ranim jutarnjim satima u četvrtak iznad 125 dolara po barelu, dok su azijska tržišta kapitala zabilježila pad uslijed zastoja u pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana te rastućih strahova od širenja sukoba.
Terminski ugovori za Brent s isporukom u junu skočili su za 6,2 posto, dostigavši 125,36 dolara po barelu, dok je julski Brent porastao 3,1 posto na 113,85 dolara. Istovremeno, referentna američka sirova nafta ojačala je 2,3 posto i trgovala se po cijeni od 109,38 dolara po barelu.
Za poređenje, prije izbijanja rata krajem februara, cijena Brenta kretala se oko 70 dolara po barelu. Sukob, koji sada ulazi u devetu sedmicu, i dalje nema jasan ishod. Dodatni pritisak na cijene energenata dolazi zbog američke blokade iranskih luka i zatvaranja Hormuškog moreuza, dok izvještaji o mogućoj eskalaciji dodatno smanjuju očekivanja o brzom smirivanju situacije.
Analitičari ING banke, Warren Patterson i Ewa Manthey, ističu da je prekid pregovora između SAD-a i Irana, zajedno s informacijama da je predsjednik Donald Trump odbio iranski prijedlog za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, ostavio tržište bez nade u skorije obnavljanje stabilnih tokova nafte.
Rast cijena nafte pratio je pad na azijskim berzama. Japanski indeks Nikkei 225 oslabio je 1,6 posto na 58.967,07 bodova, dok je južnokorejski Kospi pao 1,1 posto na 6.615,51 bod. Hongkonški Hang Seng zabilježio je pad od 1,3 posto na 25.772,50 bodova.
S druge strane, šangajski kompozitni indeks blago je porastao za 0,1 posto, na 4.109,99 bodova. Zvanični podaci pokazuju da je industrijska aktivnost u Kini u aprilu usporila, ali je drugi mjesec zaredom ostala u zoni rasta, uprkos globalnim energetskim pritiscima.
Australski S&P/ASX 200 pao je 0,3 posto na 8.665,50 bodova, dok su tajvanski Taiex i indijski Sensex zabilježili pad od 0,1, odnosno 1,2 posto.
