Evropa se zagrijava brže od ostatka svijeta, a toplotni valovi postaju sve češći, duži i intenzivniji, zbog čega nas očekuju još toplija ljeta.
Direktor Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske Ivan Güttler upozorio je na ove trendove te objasnio šta možemo učiniti kako bi život, pogotovo u gradovima, bio podnošljiviji, piše Dnevnik.hr.
Güttler je istakao da, iako su klimatske promjene globalno spor proces, razlike u brzini zagrijavanja su značajne. “Svijet se zagrijava otprilike za trećinu stepena svakih deset godina, no Evropa ipak nešto brže, za otprilike pola stepena u istom razdoblju.
To se dodatno akumulira tokom životnog vijeka”, pojasnio je. Naglasio je i promjenu u prirodi ekstremnih vremenskih događaja. “Toplotni valovi su prirodna pojava i postojali su i prije 50 ili 100 godina, ali sada su njihovo trajanje i intenzitet puno žešći”, rekao je Güttler.
https://x.com/94Yousef35/status/2070024005630005623?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2070024005630005623%7Ctwgr%5E6bbd8d214af69702664b245b3d5d29efd642079a%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.vijesti.ba%2Fclanak%2F762253%2Fsef-dhmz-a-za-10-do-20-godina-temperature-u-evropi-ce-ici-do-50-stepeni
Uskoro i 50 stepeni
Prema njegovim riječima, meteorološka zajednica nije iznenađena ovim pojavama te predviđa daljnje pogoršanje. “Imat ćemo još toplija ljeta. U Evropskoj uniji dosad nikad nije izmjereno 50 stepeni, ali već za deset do dvadeset godina mogli bismo zabilježiti i tu prvu pedeseticu”, najavio je direktor DHMZ-a.
Güttler je ponovio ključne savjete za nošenje s visokim temperaturama, koje su ljekari već uputili građanima. “Prvenstveno je važan dovoljan unos tekućine, boravak u prirodnom hladu, nošenje lagane odjeće i konzumacija laganije hrane. Postoji dio populacije koji je puno osjetljiviji, stoga je nužno ovo ponavljati iz godine u godinu”, kazao je.
Zeleni gradovi kao rješenje
Dugoročno rješenje za ublažavanje posljedica vrućina u urbanim sredinama ne postoji u obliku čarobnog štapića, ali prilagodba je moguća. “Klima-uređaji su sjajna metoda za prilagodbu, ali moramo paziti da rashlađeni prostor ne bude prehladan u odnosu na vanjsku temperaturu”, napomenuo je Güttler.
Posebno je istakao važnost zelenila.
“Stabla imaju dvostruku ulogu. Osim što stvaraju hladovinu, pomažu gradovima da se toplota koja dolazi u sistem troši na isparavanje vode. Ulaganje u gradsku zelenu infrastrukturu se itekako isplati”, poručio je direktor DHMZ-a.
Crveni alarm za skoro cijelu Hrvatsku
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je nova upozorenja za toplotni val. Prema novim upozorenjima, najgori dan toplotnog vala bit će u ponedjeljak, kada je gotovo cijela Hrvatska u crvenom, a puno bolje neće biti ni dan ranije, u nedjelju.
Od danas opasnost raste u većem dijelu zemlje. Umjerena odnosno žuta opasnost vrijedi za Osijek, Zagreb, Karlovac, Gospić i Knin. Za Dubrovnik je označena velika, narančasta, opasnost, dok su Rijeka i Split pod vrlo velikom opasnošću, odnosno pod crvenim upozorenjem.
U subotu, 27. juna, velika (narančasta) opasnost od toplotnog vala vrijedi za Osijek, Zagreb, Karlovac i Knin, dok je za Gospić i dalje označena umjerena (žuta) opasnost. Vrlo velika (crvena) opasnost vrijedi za Rijeku, Split i Dubrovnik.
U nedjelju, 28. juna, upozorenja se dodatno šire. Vrlo velika opasnost vrijedi za Zagreb, Karlovac, Knin, Rijeku, Split i Dubrovnik. Za Osijek i Gospić označena je velika opasnost.
U ponedjeljak, 29. juna, vrlo velika opasnost od toplotnog vala vrijedi za Osijek, Zagreb, Karlovac, Knin, Rijeku, Split i Dubrovnik. Tek Gospić ostaje u narančastom, odnosno na razini velike opasnosti.
