Rijetko koje dvije države u svijetu nose toliko duboko ukorijenjeno neprijateljstvo kao Iran i Izrael. Njihov odnos je obilježen odsustvom međusobnog priznanja i dubokim neprijateljstvom koje datira još od iranske Islamske revolucije. Od tog trenutka, Iran je Izrael smatrao ključnim destabilizirajućim faktorom na Bliskom istoku, dok Izrael Iran vidi kao vodećeg sponzora terorizma u regiji i neposrednu prijetnju svom suverenitetu.
Iako su ove dvije zemlje održavale napeto primirje, nikada nisu započele otvoreni oružani sukob – sve do nedavnog događaja kada je Iran ispalio preko 300 dronova i raketa prema Izraelu. Tome je prethodio napad na iranski konzulat u Damasku 1. aprila, koji je rezultirao smrću 16 osoba, uključujući i generala Zahedija, komandanta Quds brigade iranske Revolucionarne garde. Iran smatra konzulat svojom teritorijom, te je napad na njega shvaćen kao napad na suverenu teritoriju Irana.
Sada se postavlja pitanje hoće li Iranov odgovor zatvoriti ovo poglavlje konflikta na Bliskom istoku ili će ga produbiti, s neizvjesnim posljedicama. Protekli dani od izraelskog napada jasno pokazuju da Iran nije brzopleto reagirao, već je pažljivo razmotrio svoje opcije. Iako se za napad znalo nekoliko dana unaprijed, što je omogućilo SAD-u i Izraelu da se pripreme, većina projektila je srušena, a samo nekoliko je pogodilo ciljeve. Za sada je prijavljeno samo jedno ozlijeđeno dijete, što ironično pokazuje razmjere ovog sukoba.
Netanyahuova borba za vlast
SAD je oštro kritizirao izraelsku vladu, posebno premijera Netanyahua, koji nije uspio riješiti pitanje Hamasa. Izraelski odgovor na prošlogodišnje terorističke napade Hamasa na izraelska naselja, koji je rezultirao masovnim bombardiranjem Gaze i visokim brojem civilnih žrtava, izazvao je globalnu osudu. Plan Hamasa bio je potpaliti regiju kako bi skrenuo pozornost na nepodnošljivo postupanje Izraela prema Palestincima. Izraelski napad na iranski konzulat samo je dodatno pogoršao situaciju za Netanyahua, koji se već suočavao s protestima zbog korupcije.
Ova situacija dodatno stvara pritisak na predsjednika Bidena, osobito uoči izborne godine, budući da se sve više govori o tome da bi izbore mogao izgubiti od Donalda Trumpa. Izrael se nada da će ovaj napad pomoći zemlji da se izolira zbog rata u Gazi, dok su se europski lideri brzo oglasili osudivši Iran, ali nisu reagirali na izraelski napad na iranski konzulat, što se smatra kršenjem međunarodnog prava.
Iranov odgovor na izraelski napad pokazuje njegovu ograničenu moć u ovoj borbi. S druge strane, Amerika se nalazi u nezavidnom položaju jer je sada suočena s izazovom kako reagirati na ovu eskalaciju sukoba. Sve oči su uprte u predsjednika Bidena, koji je jasno upozorio iranske lidere da se suzdrže od napada na Izrael. No, pitanje je hoće li Amerika poduzeti konkretne korake i kako će to utjecati na dinamiku sukoba na Bliskom istoku.
