Sedmicu nakon što su ukrajinske snage pokrenule iznenadni napad u regiji Kursk, ruske vlasti i dalje nastoje staviti situaciju u ovoj regiji pod kontrolu.
Neočekivana akcija ukrajinske vojske okupirala je stotine kvadratnih kilometara ruskog teritorija i vratila optimizam ukrajinskim borcima i narodu.
Trenutno se, prema tvrdnjama Ukrajinaca, 74 naselja u Kursku nalazi pod kontrolom ukrajinske vojske.
Neki ruski zvaničnici pokušavaju minimalizirati uspjehe ukrajinske vojske i tvrde da je ukrajinski proboj u Rusiju zaustavljen.
“Nekontrolirano prodiranje neprijatelja već je zaustavljeno. Neprijatelj je već svjestan da blitzkrieg koji je planirao nije uspio”, rekao je general Apti Alaudinov, komandant čečenske jedinice specijalnih snaga Akmat.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je pak situaciju u regiji Kursk usporedio s potonućem podmornice istog imena 2000. godine, na početku Putinove vladavine Rusijom.
‘Prije 24 godine dogodila se katastrofa u ‘Kursku‘, simbolični početak njegovog režima, a sada je za njega kraj i opet je u pitanju Kursk‘, rekao je Zelenski u svom govoru u ponedjeljak, prenosi Jutarnji.hr.
Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Heorhi Tikji kazao je da Ukrajina nema namjeru zadržati okupirani teritorij, kao što to čini Rusija u slučaju Ukrajine. Prema njemu, namjera je samo zaustaviti nove ruske napade na ukrajinsko tlo, a takvih napada je u posljednjih mjesec dana bilo 2.000.
Rusi su premjestili neke jedinice s područja Hersona i Zaporižja u Kursk. Ukrajinci pak tvrde da se radi o vrlo malom broju vojnika, piše Guardian. U Rusiji su se pojavile i informacije da će Putin pokrenuti masovnu mobilizaciju.
Litavski ministar odbrane Laurynas Kasciunas je u utorak rekao da Rusija premješta vojnike iz Kalinjingradske oblasti, svoje baltičke eksklave, u južnu regiju Kursk koja je postala meta neviđenog prekograničnog napada Ukrajine.
Kasciunas je to kazao tokom sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem u Kijevu, a video je objavljen na korisničkom računu ukrajinskog vođe na komunikacijskoj platformi Telegram.
Britanski Telegraph piše da je Putin imenovao jednog od svojih bivših tjelohranitelja da vodi misiju okončanja ukrajinske invazije na Rusiju. Aleksej Djumin, koji je bio Putinov tjelohranitelj tokom njegova prva dva mandata i kojeg mnogi vide kao potencijalnog nasljednika ruskog predsjednika, imenovan je nadzornikom operacije oslobađanja regije Kursk, izvijestili su ruski vojni blogeri u utorak.
Potez je došao nakon što je Putin obećao da će otjerati Ukrajinu s ruske zemlje tokom napetog sastanka sa šefovima sigurnosti u ponedjeljak.
Čini se da je lider iz Kremlja tražio žrtvenog jarca među svojim najvišim vojnim oficirima za ukrajinsku operaciju, prvu stranu invaziju na rusko tlo od Drugog svjetskog rata.
“Imenovanje Alekseja Djumina za višeg zvaničnika s punim nizom ovlasti za uklanjanje operativne krize u regiji Kursk znak je da sigurnosne strukture same i bez uplitanja Moskve nisu bile u stanju riješiti probleme”, napisao je utjecajni ruski vojni bloger na aplikaciji Telegram.
“Djuminovo imenovanje znači da Putinov tim preuzima potpunu kontrolu nad situacijom kako bi se zaustavilo operacijska kriza i kako bi se počelo rješavati problem”, dodao je bloger.
Djumin se dugo smatrao zvijezdom u nastajanju u Putinovu okruženju, popevši se do zamjenika šefa GRU-a, ruske vojne obavještajne agencije, a vjeruje se da je vodio specijalne snage u aneksiji Krima 2014. godine.
Postoje glasine da je postao Putinov miljenik nakon što je prestrašio medvjeda koji je napao jednu od Putinovih privatnih rezidencija 2000-ih.
Godine 2016. Putin ga je imenovao guvernerom regije Tula, gdje je stekao reputaciju učinkovitog i relativno popularnog administratora što ga je razlikovalo od nekoliko drugih bivših tjelohranitelja.
Putin je unaprijedio Djumina na visoke položaje.
U maju ove godine opozvan je u Moskvu i postavljen na čelo Državnog vijeća, savjetodavnog tijela, što se smatralo pripremom za višu dužnost ili čak za to da postane Putinov nasljednik.
Njegov novi posao povezan s ukrajinskom invazijom na Kursk ojačat će njegovu reputaciju jednog od Putinovih poručnika od najvećeg povjerenja.
Djumina su sankcionirali i Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD zbog njegove uloge u aneksiji okupiranog Krima i trenutačnog rata u Ukrajini.
Kijev zasad ne otkriva svoje ciljeve u ovom prodoru na ruski teritorij, ali se spekulira da je važan razlog u tome što bi nakon američkih predsjedničkih izbora u novembru i eventualne pobjede Donalda Trumpa moglo doći do pregovora, a ukrajinska strana bi, ako zadrži teritorij na području Kurska, ili možda i Belgoroda, imala više aduta u rukama, pa bi bila moguća razmjena teritorija.
Putem aplikacije za razmjenu poruka Telegram, vojnik koji je još uvijek u Rusiji za BBC je kazao da iza ove akcije u Kursku stoje mjeseci planiranja s namjerom da Moskva premjesti trupe s drugih dijelova ratišta u Ukrajini.
“Element iznenađenja je uspio”, kaže. “Ušli smo lako uz malo otpora. Dana 6. augusta+, prve grupe prešle su noću u nekoliko smjerova. Gotovo odmah su stigli do zapadne periferije grada Sudže”, kazao je.
Ova akcija ukrajinske vojske u zapadnom svijetu uglavnom nailazi na podršku.
