Sramno i nehumano

Prijetnje ratnog zločinca Bošnjacima, traže se hitne reakcije nadležnih

Institut za istraživanje genocida Kanada reagovao je na prijetnje koje je putem Facebooka uputio Aleksandar Knjeginjić, osuđeni ratni zločinac iz Prijedora.

Prijetnje su usmjerene prema Bošnjacima, žrtvama agresije i genocida, a posebno prema potpredsjedniku entiteta RS Ćamilu Durakoviću i njegovom savjetniku Sudbinu Musiću.

IGK najoštrije osuđuje i potpuno odbacuje sramne, anticivilizacijske, dehumanizirajuće prijetnje presuđenog ratnog zločinca koji se slobodno kreće ulicama Prijedora.

Prijetiti u gradu u kome su vojne, policijske i paravojne snage bosanskih Srba, koje su bile pod općom kontrolom političkog, vojnog i policijskog establišmenta Srbije počinile najstrašnije zločine poslije Drugog svijetskog rata, samo dan nakon ukopa sedam žrtava genocida je dokaz kontinuiteta veliko nacionalisatičke, agresivno genocidne ideologije i prakse koja ima za cilj podjelu Bosne i Hercegovine u ime projekta velike Srbije. Prijetnje nisu samo pojedincima već svim preživjelim žrtvama genocida u Prijedoru u pokušaju da se utiša njihov glas istine, pravde, kulture sjećanja.

IGK je zatražio hitnu rekaciju Facebooka. IGK je ranije dobio odgovor od Faceooka da će uklanjati sadržaje koji negiraju genocid u Bosni i Hercegivini i žire mržnju, netrpeljivos i ugrožavaju sigurnost.

IGK je zatražio hitnu reakciju Tužilaštva Bosne i Hercegovine jer u sramnim prijetnjama postoje elementi krivične odgovornosti negiranja genocida i širenja nacionalne mržnje, netrpeljivosti, ugrožavanja sigurnosti.

IGK poručuje ratnom zločincu da ne odustaju od borbe za istinu i pravdu.

“Genocid u Prijedoru je crna tačka na savjesti međunarodne zajednice i svijesti onih koji su počinili zločin. Zato je borba protiv negiranja genocida i širenja nacionalne mržnje, netrpeljivosti, ugrožavanja sigurnosti u Prijedoru univerzalni zadatak svih ljudi”, objavili su. Dalje nastavljaju:

“Nemamo pravo na šutnju i zaborav. Borba za istinu i pravdu je osnova našeg opstajanja i za nju se vrijedi boriti. Holokaust nije počeo sa gasnim komorama. Genocid u Bosni i Hercegovini nije počeo sa masovnim ubistvima. Počeli su sa nacionalnom i rasnom diskriminacijom i govorom mržnje.”

Presuđeni ratni zločinac treba da zna da je u proceduri Kanadskog parlamenta Rezolucija o Danu bijelih traka u Kanadi. Da je inicirana rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o proglašenju 31. maja Međunarodnim danom bijelih traka kao sjećanja na žrtve genocida u Prijedoru. U školama u Kanadi se tradicionalno održava čas historije povodom Međunarodnog dana bijelih traka. Naša djeca uče i znaju o bijelim trakama i genocidu u Prijedoru.

Pozivaju bosanskohercegovačku dijasporu da se ujedini na platformi istine, pravde i kulture sjećanja u institucionalnoj, sistematskoj borbi protiv negatora genocida, revizionista historijskih i sudskih činjenica o genocidu u Bosni i Hercegovini, negatora naslijeđa međunarodnih sudova o agresiji i genocidu u Bosni i Hercegovini i glorifikatora presuđenih ratnih zločinaca.

Pozivaju i probosanski politički i akademski faktor u i van Bosne i Hercegovine da se ujedini na platformi nastavka krivičnog progona ratnih zločinaca i krivičnog progona onih koji to negiraju. Moramo biti svjesni, posebno mladi, opasnih namjere novog revizionističkog projekta koji je prije svega usmjeren protiv istine o genocidu i agresiji koja je potvrđena presudama međunarodnih sudova.

Ne može se sa smetljišta historije iskopati progres, ako istina i pravda izgube, ako mržnja pobjedi ljubav, ako nada izgubi od beznađa. Moramo imati odgovornost i dovoljno hrabrosti u saopćavanju istine o genocidu, ali i u borbi protiv negiranja genocida, falsifikovanja sudskih, naučnih i historijskih činjenica o genocidu i veličanju presuđenih ratnih zločinaca.