Osamdeset i jednu godinu nakon što su Sjedinjene Američke Države bacile atomsku bombu na Hirošimu, Ujedinjene nacije poručile su da se takva tragedija nikada više ne smije ponoviti.
Gradonačelnik Kazumi Matsui upozorio na opasnost opravdavanja nuklearnog odvraćanja i upotrebe sile.
Na ceremoniji u Memorijalnom parku mira u Hirošimi Matsui je kritikovao velike sile zbog vođenja ratova i poručio da umanjivanje nehumanosti nuklearnog oružja povećava rizik od novog razaranja.
Premijerka Sanae Takaichi prvi put je kao predsjednica vlade prisustvovala memorijalu i rekla da će zauzeti “realističan pristup” ka svijetu u kojem nuklearno oružje nikada neće biti upotrijebljeno, u okviru sporazuma Ujedinjenih nacija o sprečavanju širenja nuklearnog oružja.
Na današnji dan 1945. godine, američka atomska bomba sravnila je japanski grad Hirošimu sa zemljom, usmrtivši desetine hiljada ljudi i suočivši čovječanstvo s razornom snagom nuklearnog rata.
Na komemoraciji održanoj u Hirošimi, visoka predstavnica Ujedinjenih nacija za pitanja razoružanja Izumi Nakamitsu, obraćajući se u ime generalnog sekretara UN-a Antónija Guterresa, poručila je da Hirošima danas predstavlja simbol otpornosti, obnove i nade.
Hirošima je inspirativan primjer otpornosti, obnove i nade. Njeni stanovnici generacijama podsjećaju da i nakon najmračnijih trenutaka možemo izabrati i izgraditi drugačiju budućnost – rekla je Nakamitsu.
Samo dva dana nakon Hirošime, 8. augusta 1945. godine, druga atomska bomba bačena je na Nagasaki. U dva napada poginulo je oko 120.000 ljudi, dok je približno isti broj kasnije preminuo od posljedica opekotina i izloženosti radijaciji. Iza tragedije ostalo je oko 650.000 preživjelih, poznatih kao hibakuša.
Nuklearne prijetnje ponovo rastu
Govoreći o današnjoj globalnoj situaciji, Nakamitsu je upozorila da sve veće geopolitičke podjele, rast nepovjerenja i intenziviranje međunarodnog rivalstva ozbiljno ugrožavaju mehanizme koji su decenijama sprečavali nuklearnu katastrofu.
Istaknula je da je višedecenijski trend smanjenja nuklearnih arsenala zaustavljen i da se sada kreće u suprotnom smjeru. Istovremeno, upozorila je da je ugrožena i globalna zabrana nuklearnih testiranja, dok je svjetska vojna potrošnja tokom 2025. godine dostigla rekordnih 2,9 biliona američkih dolara.
Nuklearno oružje ponovo se koristi kao sredstvo prijetnje, demonstracije moći i prisile – upozorila je.
Podsjetila je da su Ujedinjene nacije osnovane kako bi svijet oslobodile pošasti rata te da je prva rezolucija Generalne skupštine UN-a iz 1946. godine upravo pozivala na potpuno uklanjanje nuklearnog oružja.
Mir se gradi povjerenjem, a ne strahom
Iako cilj potpunog nuklearnog razoružanja još nije ostvaren, Nakamitsu smatra da je on i dalje dostižan.
Naglasila je da se trajni mir ne može graditi na strahu i vojnoj sili, već na međusobnom povjerenju, dijalogu, diplomatiji, međunarodnoj saradnji i dosljednom poštivanju međunarodnog prava.
Posebno je pozvala države koje posjeduju nuklearno oružje da poduzmu konkretne korake kako bi smanjile rizike, obnovile povjerenje i nastavile put ka potpunom nuklearnom razoružanju.
Moramo odbaciti pogrešnu logiku da nuklearno oružje predstavlja najveću garanciju sigurnosti, jer je upravo ono najveća prijetnja sigurnosti čovječanstva – poručila je.
