Intervju Kemala Ademovića, Predsjednika “Crvenih linija” i Predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH
Gospodine Ademoviću, “crvene linije” na koje već nekoliko godina upozoravate čini se da nikada nisu bile aktuelnije – od državne imovine, preko Ustavnog suda BiH, do o(p)stanka i daljnje uloge OHR-a. Šta ih je u ovom trenutku izbacilo na površinu?
Kroz dugu političku praksu uočili smo stalne, kontinuirane nasrtaje na Ustavni sud BiH i državnu imovinu, pa i OHR, u različitim formama, nekada javne a nekada prikrivene. Iz tog razloga podvukli smo crvene linije ispod kojih se ne smije ići u političkim pregovorima i donošenju političkih odluka. Danas jasno vidimo da su to goruće teme za državu BiH i da se koplja lome upravo na Ustavnom sudu i državnoj imovini. Godinama i višestruko sam upozoravao na ove opasnosti, i rječima i djelom, na antidejtonsko i antiustavno djelovanje secesionističkih snaga predvođenih Miloradom Dodikom, dokazanim i presuđenim secesionistom. On djeluje po principu “toplo-hladno” i neprestano traži saveznike i plaćenike u međunarodnoj zajednici koji bi mu dali za pravo da se ovako ponaša. Pokušava iskoristiti trenutak, sada apsolutno ne krije šta želi i to je izbacilo ove teme na površinu. Neki su, čini mi se, tek sada progledali. Mi ne smijemo odustati niti se opustiti. Niti smijemo povjerovati u blagonaklonu retoriku koja ponekad dolazi “preko Drine”. Moramo biti oprezni i štititi mir i interese svih građana Bosne i Hercegovine. To se upravo postiže vladavinom prava, poštivanjem i provođenjem presuda Ustavnog suda, njegovog autoriteta i digniteta. U tom smislu želim još jednom iskazati snažnu podršku Ustavnom sudu BiH da nastavi nesmetano funkcionisati i da ostane nezavisan u svom djelovanju, uprkos svim pritiscima.
Jučer su probosanske stranke iz pet zastupničkih klubova u Parlamentarnoj skupštini BiH potpisale Memorandum o zaštiti i jačanju ustavnog poretka, državnosti i nastavku euroatlantskog puta BiH, u kojem upravo potenciraju važnost Ustavnog suda i državne imovine, a kao odgovor na deklaraciju entitetske Narodne skupštine RS o zatvaranju OHR-a. Šta mislite o toj zajedničkoj izjavi koju su potpisale – naoko nespojive – i vladajuće i opozicione stranke, preciznije i SDA i Trojka?
Drago mi je da se probosanska politika konačno počela javno i zajednički deklarisati oko Ustavnog suda BiH i državne imovine, dakle oko stvarnih crvenih linija, što do prije par sedmica ili mjeseci i nije bio slučaj. Mi smo prije nekih 10-ak dana u svom saopštenju upravo pozvali na postizanje tog konsenzusa državotvornih stranaka oko OHR-a i Ustavnog suda BiH, i drago mi je ako je taj poziv makar malo urodio plodom. Međutim, zaštita ključnih institucija i imovine mora se početi pokazivati na djelu, a tu imamo evidentirano puno prestupa probosanskog bloka, gaženja preko linija, i na entitetskom i na kantonalnom nivou. Ti prestupi i presedani, posebno kada je u pitanju državna imovina, mogu skupo koštati ovu državu. Zato, stranke koje za sebe kažu da su državotvorne moraju iz verbalnog preći u institucionalni patriotizam i u praksi ne prelaziti crvene linije. Ova država ne može opstati na lijepim riječima već kroz zaštitu svojih ključnih, institucionalnih osigurača opstanka.
I pored povremenog postizanja nekih zajedničkih stavova poput spomenutog Memoranduma, u javnom prostoru ipak dominiraju brutalni verbalni obračuni u bosanskom političkom korpusu, pa oni koji potpisuju zajedničke stavove isti dan optužuju jedni druge za izdaje i veleizdaje. Kako to komentarišete?
Retorika se uvijek zaoštrava u izbornoj godini da bi se postigla polarizacija biračkih grupa. Stranke na taj način prikupe koji politički bod, ali to dugoročno djeluje razarajuće na ovo izmoreno bh. društvo. Smatram da je takav pristup potcjenjivanje prosudbe građana, koji mogu jasno vidjeti te “raskorake” i znaju procijeniti stvarne i lažne političke sukobe. U javnosti pljušte uvrede a u praksi se oko ličnih interesa postižu saglasnosti i spajaju naizgled nespojive ruke. Primjera za to je mnogo.
Crvene linije do sada nisu komentarisale dnevne političke ratove, ma koliko oni aktuelni bili. Politički “reality”, priznat ćete, tema je među narodom, i na društvenim mrežama i na kafama. Gubi li time stranka na vidljivosti, većina političkih subjekata se utrkuje da javnim komentarom i stavom privuče pažnju javnosti?
Država Bosna i Hercegovina nije u takvoj situaciji da sebi može priuštiti političku šegu. Naš pristup je vjerovatno neobičan i drugačiji od onoga na šta su stranke decenijama navikavale građane, ali je apsolutno nužan. U toj političkoj gunguli mi nastojimo zadržati “oči na lopti”, fokus na strateškim pitanjima. Navest ću primjer, dok su drugi komentarisali fašističke izjave i uvrede SNSD-ovog ministra Amidžića, mi smo te uvrede evidentirali ali smo fokus stavili na proces zaključivanja ugovora o Južnoj interkonekciji, podržavajući taj projekat, ali istovremeno tražeći da se zaštiti državna imovina a ugovor stavi na uvid nadležnih državnih organa i bh. javnosti, kako bi se zaštitila i država BiH, i investicija, i sam investitor. To je strateško pitanje za BiH i njene građane i zahtijeva vrlo oštar fokus. To je naš pristup.
Tu šutnju na dnevna prepucavanja politički oponenti koriste za svrstavanje “Crvenih linija” čas u jedan čas u drugi politički blok, u jednu ili u drugu “trojku”, ovisno o slučaju i trenutku. Na čijoj strani stoje Crvene linije?
Čuo sam svakakvih priča, neko ih vrlo svjesno plasira, i iz jednog i iz drugog tabora, da smo ja i Crvene linije u dogovoru sa SDA, ili DF-om, pa da smo u dogovoru sa NiP-om, itd. Često se nasmijemo na tu temu, jer znamo iz kojih kuhinja dolazi. Mi smo se vrlo transparentno razišli i sa jednima i sa drugima, i jasno rekli zbog čega smo to uradili – a razišli smo se i na unutarstranačkim ali i na važnim državnim pitanjima. Stavove nismo mijenjali nikad, suština našeg djelovanja je uvijek ista, a forma se nažalost promijenila pa smo je zamijenili novom, kroz koju možemo odgovoriti našoj trajnoj obavezi borbe za državu i njene građane. Ukratko, ne stojimo na strani nijedne trojke, mi stojimo na crvenim linijama koje smo jasno označili. I bilo kakva politička saradnja i koaliranja zavisit će upravo od prihvatanja i poštivanja tih crvenih linija.
Dom naroda PSBiH kojim predsjedavate pod lupom je javnosti već više od tri godine. Posebnu pažnju privlačili su stalni pokušaji opstrukcija i blokada. Kako biste ocijenili rad Doma naroda u ovom mandatu?
Uložen je maksimalan napor da se, u posebno otežanim uslovima rada, kroz usvajanje što više zakona pokrenemo naprijed i kao država i na evropskom putu. Međutim, očito je da oni koji su deklarativno za evropski put suštinski to nisu i to su po ko zna koji put pokazali kroz opstrukcije, a tu prije svega mislim na SNSD. To nas nije pokolebalo i nećemo stati, bit ćemo još uporniji da se usvoje i evropski zakoni.
Ipak, iz tih opstrukcija mogle su se izvući i dugoročno vrlo važne pouke, da se najvažnije institucije sistema ne smiju pustiti na apsolutnu volju strankama koje ne misle dobro ovoj državi, oslanjajući se na nečiju lijepu riječ i obećanja. Vidjeli smo u praksi šta znači kada takvi dobiju poluge za opstrukcije i blokade – tada nastoje paralizovati cijeli sistem i prikazati državu nemogućom. Nije im pošlo za rukom, ali to treba zapamtiti, prvenstveno zbog funkcionisanja drugih ključnih državnih institucija.
Crvene linije predale su prijavu Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) za učešće na Općim izborima 2026, ispunivši za kratko vrijeme sve propisane uvjete, koje za novu stranku znaju biti izazovni. Za koje nivoe vlasti će Crvene linije imati svoje kandidate?
Formalni uvjeti su ispunjeni, prikupljeno je preko 5.000 potpisa što je dovoljno za kandidature za sve nivoe zakonodavne vlasti, i državni Parlament, i entitetski, i kantonalne skupštine. Moram pohvaliti organizaciju stranke, i koordinatore timova i aktiviste na terenu, za izuzetnu posvećenost ovom zadatku i prvom direktnom kontaktu s građanima nakon pojavljivanja stranke u javnosti, kontaktu koji je bio uspješan.
Planiramo ponuditi građanima na izbor adekvatne kandidate za sve nivoe vlasti, i na tome predano radimo. Odluke o tome bit će donesene u narednim sedmicama na organima stranke, o čemu će javnost biti pravovremeno informisana.
