Bidenova administracija nedavno je naznačila da je “razumno procijeniti” da su američka oružja mogla biti korištena od strane izraelskih snaga u Gazi na načine koji nisu u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom. Ova izjava je dio šireg izvještaja Državnog odjela, koji ostaje nekonkretan o direktnim kršenjima zbog tekućih istraga i ograničenih informacija. Izvještaj odražava složenosti sukoba u Gazi, gdje faktori poput taktika Hamasa i nedostatak američkog osoblja na terenu otežavaju direktnu procjenu pojedinačnih incidenata. Uprkos tim poteškoćama, značajna upotreba američkih odbrambenih artikala od strane Izraela od početka sukoba 7. oktobra dovela je do ove kritične procjene.
Izvještaj pokriva period od početka sukoba s Hamasom do kraja aprila, detaljno opisujući procese istraga i izazove s kojima se suočavaju u pravljenju definitivnih procjena. Također se bavi širim implikacijama vojnih angažmana u gusto naseljenim područjima i posljedičnim visokim civilnim žrtvama. Iako izravno ne optužuje Izrael za uskraćivanje humanitarne pomoći, izvještaj kritički ocjenjuje cjelokupni humanitarni odgovor i Izraelovo pridržavanje obaveza prema američkom zakonu.
Kao odgovor na nalaze, predsjednik Biden je signalizirao moguću promjenu američke politike, prijeteći ograničenjem transfera određenih ofanzivnih oružja Izraelu ako bi nastavio s velikom ofenzivom. Ovaj stav označava značajan trenutak u odnosima SAD-a i Izraela, posebno jer se poklapa s raspravama o vojnim strategijama Izraela i njihovom usklađivanju s međunarodnim standardima.
Dokument je izazvao rasprave među američkim zakonodavcima i organizacijama za ljudska prava. Kritičari, uključujući demokratske senatore Chrisa Van Hollena i Jeffa Merkleya, izrazili su razočaranje zbog nevoljkosti administracije da donese definitivnu odluku, smatrajući izvještaj diplomatskim izbjegavanjem. Nastavljena pažnja i mogućnost promjene politike odražavaju delikatnu ravnotežu koju administracija nastoji održati u pozivanju saveznika na odgovornost dok upravlja geopolitičkim i strateškim interesima.
Ukupno, izvještaj naglašava izazove usklađivanja nacionalnih sigurnosnih interesa s provedbom međunarodnih humanitarnih standarda, posebno u zonama sukoba koje uključuju ključne saveznike SAD-a poput Izraela. Oprezan pristup administracije, uz intenzivan nadzor različitih zainteresiranih strana, ističe složenu dinamiku koja je prisutna u adresiranju posljedica vojnih angažmana na civilno stanovništvo i međunarodne odnose.
