Kemal Ademović, član Zajedničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine oglasio se danas u vezi sa posjetom hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i njegovim izjavama u medijima. Ademović je na svom FaceBook profilu prenio da je “učestvovao na sastanku sa predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem i članovima delegacije RH koji su boravili u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini.”
- U svome obraćanju istakao sam da visoko cijenimo zalaganje gospodina Plenkovića i Republike Hrvatske za podršku Bosni i Hercegovini u našem ključnom vanjskopolitičkom prioritetu, a to je članstvo u Evropskoj uniji. Zamolio sam za nekoliko stvari, ali je jedna od posebnog značaja. To je intenzivnije uključivanje i u ona pitanja koja su osjetljiva a koja nas svakako čekaju na putu ka EU, kao i na NATO putu, ali koja su važna i u ekonomskom i razvojnom kontekstu. Riječ je o imovini Bosne i Hercegovine – da na institucionalnom nivou pristupimo rješavanju imovinsko-pravnih pitanja budući da je Hrvatska, nakon našeg zajedničkog Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, rješavala to pitanje između ostalog i u procesu EU integracija – naveo je Ademović.
Naglasio sam, kako je objavio, da u tom smislu imamo i otvorenih spornih pitanja poput imovine, što državne što naših privrednih subjekata i fizičkih lica u Hrvatskoj, koja se privremeno daje trećim licima na korištenje, a što je zabrinjavajuće, te sam gospodina Plenkovića pozvao da zajedno sa Vijećem ministara BiH aktivno radimo da iznađemo pravična rješenja u skladu sa našim ugovornim odnosima i Evropskim standardima.
- Također, kazao sam da ćemo, kao zakonodavac sa isključivom ustavnom nadležnošću da regulira pitanje državne imovine, u Parlamentarnoj skupštini BiH donositi zakon o državnoj imovini koji će regulirati sve aspekte tog pitanja, ali i samim tim ispuniti NATO uvjete za članstvo u pogledu perspektivne vojne imovine, agendu 5+2 za zatvaranje OHR-a, te relevantna poglavlja 22,23, i 24 EU integracija. Istako sam da je iskustvo Hrvatske i gosp. Plenkovića na EU putu po ovom pitanju za nas jako značajno. Pored toga, osvrnuo sam se na izborni proces i predstojeće Lokalne izbore u BiH. Na ovim izborima će se po prvi puta primjenjivati savremene tehnologije i izrazio sam nadu da će se pokazati kao značajan faktor u osiguravanju transparentnijeg izražavanja izborne volje građana. Naravno, napomenuo sam da shodno ocjenama Evropskog suda za ljudska prava naš izborni sistem treba da doživi izmjene kako bismo ga u potpunosti usaglasili sa Evropskom poveljom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je ujedno i sastavni dio našeg ustavno-pravnog uređenja – naveo je Ademović.
Plenković se, naveo je u postu na Facebooku, u svom obraćanju referisao i na dio njegovog izlaganja oko rješavanja pitanja imovinskih odnosa i rekao je da će odmah nadležna tijela Republike Hrvatske intenzivno početi raditi na tome. Također je rekao da se zalaže za cjelovitu BiH, za njen suverenitet i integritet, te da je posvećen radu na što bržem putu BiH u EU.
- Bio sam zadovoljan sastankom zbog spremnosti da se otvoreno govori i o osjetljivim pitanjima koja imamo između dvije zemlje, posebno oko državne i druge imovine BiH u Hrvatskoj, ali i zbog korektnih, umjerenih, evropskih stavova po drugim važnim pitanjima za našu zemlju koji su izneseni na sastanku.Međutim, nakon sastanka, izjave Plenkovića koje je iznio u intervjuu za BHRT, a vezi s presudama Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, nisu bile umjerene, korektne i evropske. Tvrdnja da je riječ o političkim presudama koje su fabricirane su neprihvatljive i iznenađujuće od osobe koja je član Evropskog vijeća i lider države članice Evropske unije.
Zahvalni smo Plenkoviću za poruke podrške i saradnje, ali je ovakvim izjavama, za koje vjerujem da su iznesene nepromišljeno i pod uticajem političke klime u BiH, Plenković uznemirio ne samo bh. javnost, nego će zasigurno izazvati i reakcije iz Brisela i Strazbura.
Podsjećam hrvatskog premijera da je presudom Sejdić-Finci Evropski sud za ljudska prava naložio Bosni i Hercegovini da otkloni diskriminaciju i kršenje ljudskih prava prema dijelu građana koji nemaju osnovno pravo da biraju i budu birani, te da je Evropska unija u brojnim rezolucijama i zvaničnim stavovima naložila i zatražila od BiH da bez odlaganja tu presudu provede.
Omalovažavanjem i relativiziranjem ove i svih drugih presuda evropskog suda se udara na temelje pravnog poretka, jer ako najviši evropski zvaničnici ne poštuju presude evropskog suda, kakva je to poruka državama i građanima koji su diskriminirani i kojima se krše prava. Pokušaj objašnjenja da je trenutni ustav Bosne i Hercegovine dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i “političkog dogovora” samo je dodatni alarm, jer to ne znači da za Bosnu i Hercegovinu ne važe univerzalni principi ljudskih prava i Evropska povelja za ljudska prava koja je integralni dio Ustava naše zemlje.
Na evropskom putu svi se moramo držati evropskih, univerzalnih principa, zaključio je Ademović.
