Srbijanska psihologinja, profesorica i kandidatkinja za narodnu poslanicu uime koalicije “Studentska lista – Studenti pobeđuju” na parlamentarnim izborima u Srbiji Ana Mirković, poručila je u razgovoru za Fenu da izborna pobjeda studentskog pokreta u Srbiji predstavlja početak mnogo zahtjevnijeg procesa …
… – izgradnje društva u kojem će institucije služiti svim građanima, političke podjele ustupiti mjesto vladavini prava, a odgovornost za tragediju u Novom Sadu biti jedan od prvih i najvažnijih zadataka nove vlasti.
Istovremeno će, kako je kazala, jedan od najvećih izazova nove vlasti biti očuvanje demokratskih principa i građanske energije koji su omogućili političke promjene, kako studentski pokret ne bi postao samo simbol promjene, nego i njen trajni pokretač.
Studentska lista, prema preliminarnim rezultatima parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra, osvojila je 52,71 posto glasova i 140 poslaničkih mandata, čime je osigurala apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini Srbije. Međutim, Mirković naglašava da politička pobjeda predstavlja tek početak procesa u kojem će se morati pokazati može li se povjerenje građana pretvoriti u stvarne i dugoročne društvene promjene.
Posebno ističe da odgovornost za tragediju na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 osoba i koja je pokrenula višemjesečne proteste, mora ostati u središtu djelovanja buduće vlasti.
– Tragedija u Novom Sadu nije bila samo nesreća, to je najstrašnija, krvava posljedica sistemske korupcije, tajnih ugovora i neodgovornosti ljudi na vlasti. Taj događaj je bio tačka preloma, trenutak u kom smo izgubili svako strpljenje jer smo shvatili da neodgovornost režima doslovno ubija ljude – kazala je Mirković.
Upozorava da bi potiskivanje izvornog zahtjeva za pravdom tokom formiranja nove vlade značilo odustajanje od osnovnih vrijednosti na kojima je studentski pokret izgrađen.
– Ukoliko bi se taj naš izvorni zahtjev za pravdom izgubio u formiranju Vlade, iznevjerili bismo samu suštinu naše borbe. Pobjeda nema nikakvu vrijednost ako ne donese pravdu porodicama žrtava – naglasila je.
Prema njenim riječima, očuvanje povjerenja građana zahtijeva potpunu transparentnost, prije svega hitno objavljivanje svih ugovora i dokumenata koji se odnose na rekonstrukciju Željezničke stanice u Novom Sadu. Jednako važnim smatra stvaranje uvjeta u kojima će tužilaštvo i sudovi moći procesuirati odgovorne bez političkih pritisaka, nezavisno od njihovih funkcija ili položaja.
Uz utvrđivanje individualne odgovornosti, neophodno je uspostaviti i jasne mehanizme institucionalne odgovornosti kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih tragedija.
– Pravda za Novi Sad za nas je nulti prioritet nove vlasti – poručila je Mirković.
Govoreći o tome kako je studentski pokret uspio gotovo dvije godine održavati društvenu mobilizaciju, uprkos pritiscima i političkim sukobima, Mirković smatra da se ključ promjene nalazi u psihološkom procesu prelaska iz naučene bespomoćnosti u kolektivnu samoefikasnost.
Objašnjava da je dugogodišnja politička atmosfera u Srbiji kod značajnog dijela građana stvorila osjećaj da njihove odluke ne mogu utjecati na društvena zbivanja, zbog čega su mnogi odustajali čak i od izlaska na izbore, a posebno od protesta i drugih oblika građanskog angažmana.
– Godinama je ovaj režim planski i sistematski trenirao građane da vjeruju kako ništa ne zavisi od njih, kako su svi isti i kako je svaki otpor uzaludan. To je bio način da se pasivizira većina. Mi smo bili društvo apatičnih i letargičnih ljudi – ocijenila je.
Prema njenom mišljenju, studenti su uspjeli prekinuti taj obrazac jer su ponudili drukčiji model javnog djelovanja, zasnovan na integritetu, odlučnosti i spremnosti na ličnu žrtvu, umjesto na političkim funkcijama i privilegijama.
Upravo je izloženost mladih policijskim pritiscima, hapšenjima, napadima u tabloidima i drugim oblicima zastrašivanja, kako smatra, kod starijih generacija pokrenula osjećaj solidarnosti i odgovornosti.
Roditelji, komšije i drugi građani počeli su se uključivati u proteste ne samo zbog političkih zahtjeva nego i zbog potrebe da zaštite mlade ljude koji su preuzeli najveći teret društvenog otpora.
– Kada ljudi prepoznaju da neko podnosi žrtvu ne zbog lične dobiti, funkcije i privilegija, već iz čiste ljubavi prema svojoj zemlji i želje da ovdje gradi život, u društvu se aktivira mehanizam zaštite i moralne obaveze – pojasnila je Mirković u razgovoru za Fenu.
Taj proces, prema njenoj ocjeni, doveo je do promjene koja nadilazi izborni rezultat. Građani su, smatra, postepeno prevazišli strah i ponovo stekli svijest o vlastitoj sposobnosti da donose odluke i utječu na okolnosti u kojima žive.
– Ljudi su shvatili da su oni izvor suvereniteta i ova naša izborna pobjeda nije došla slučajno. Ona je logičan ishod trenutka kada je tiha većina prepoznala da se iza leđa ovih studenata brani dostojanstvo čitavog društva – istaknula je.
Ipak, izborni rezultat pokazuje da u Srbiji i dalje postoji značajan dio građana koji podržava dosadašnju vlast, zbog čega će prevazilaženje političkih i društvenih podjela biti jedan od najvažnijih zadataka nove vlasti.
Mirković smatra da polarizacija srbijanskog društva nije posljedica isključivo prirodnih političkih razlika, nego i dugogodišnjeg, kako tvrdi, svjesnog poticanja sukoba među građanima.
– Polarizacija u Srbiji nije bila prirodna razlika u stavovima, već planski konstruirano oružje vlasti. Autokratije vladaju po principu “zavadi pa vladaj”. Kada porodice, komšije i kumove okrenete jedne protiv drugih, niko nema vremena da primjećuje korupciju i propast institucija – kazala je.
Naglašava da studentski pokret ne smije posmatrati građane koji su glasali za prethodnu vlast kao političke neprijatelje, niti dozvoliti da izborna pobjeda preraste u revanšizam.
Prema njenoj ocjeni, dio tih građana bio je izložen egzistencijalnim pritiscima, strahu od gubitka zaposlenja u javnom sektoru ili dugogodišnjem jednostranom informiranju, što je moglo utjecati na njihove političke odluke.
– Ne smijemo upasti u zamku revanšizma i arogancije pobjednika. Studentska lista i nova vlast žele postati servis svih građana – poručila je.
To, kako objašnjava, podrazumijeva sistem u kojem socijalna zaštita, zdravstvena prava, penzije i zapošljavanje neće zavisiti od članstva u političkim strankama, pritisaka ili spremnosti građana da podrže određenu političku opciju.
Smatra da se povjerenje može obnoviti tek kada građani osjete da zbog drugačijeg političkog opredjeljenja neće biti kažnjavani ili dovedeni u neravnopravan položaj.
– Kada ljudi vide da ih niko ne kažnjava zato što su glasali drukčijr, kada osjete sigurnost i pravdu bez ucjenjivanja, tenzije će početi opadati. Pravno, stabilno i pravedno društvo je najbolji lij za veštačke podjele – istaknula je Mirković.
Važnu ulogu u stvaranju i održavanju tih podjela, prema njenoj ocjeni, imali su mediji, posebno televizije s nacionalnim frekvencijama, za koje tvrdi da su godinama korištene za širenje propagande, dezinformacija i diskreditaciju političkih neistomišljenika.
Istovremeno, digitalni prostor omogućio je studentima da zaobiđu tradicionalne komunikacijske kanale i neposredno dopru do građana.
– Društvene mreže su bile naša oslobođena teritorija. One su omogućile horizontalnu, brzu i necenzurisanu komunikaciju. Mladi ljudi su kroz video-zapise, prenose uživo i digitalne zajednice razbili medijsku blokadu – kazala je.
Objašnjava da je upravo neposrednost digitalne komunikacije omogućila da poruke studentskog pokreta budu doživljene kao ličnije i vjerodostojnije od sadržaja koji su dolazili iz tradicionalnih medija.
Međutim, upozorava da prevazilaženje medijske blokade ne znači da je riješen problem političke kontrole informiranja.
Naprotiv, reforma medijskog sistema bit će jedan od ključnih zadataka buduće vlasti, a Mirković kao prioritete izdvaja oslobađanje javnih servisa od utjecaja izvršne vlasti, depolitizaciju regulatornih institucija i uspostavljanje jasnih profesionalnih standarda.
– Moramo osloboditi javne servise koji moraju služiti javnosti, a ne izvršnoj vlasti. Naš zadatak je i depolitizacija Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) – naglasila je.
Posebno ističe da su nacionalne frekvencije javno dobro te da se moraju dodjeljivati prema profesionalnim kriterijima, uz efikasan nadzor i sankcioniranje govora mržnje i nasilja.
Ipak, smatra da trajna otpornost društva na manipulacije ne može biti osigurana isključivo regulatornim promjenama.
Zbog toga se zalaže za sistemsko uvođenje medijske i digitalne pismenosti u obrazovanje, kako bi nove generacije razvijale sposobnost kritičkog vrednovanja informacija, prepoznavanja lažnih vijesti i razumijevanja propagandnih mehanizama.
Pored odgovornosti za Novi Sad, prevazilaženja podjela i reforme medija, Mirković kao posebno zahtjevan izazov izdvaja prelazak studentskog pokreta iz faze protesta u institucionalno upravljanje državom.
Studentski pokret, podsjeća, svoju je snagu zasnivao na horizontalnoj organizaciji, kolektivnom odlučivanju i odbacivanju tradicionalnih modela političkog liderstva, dok državne institucije funkcioniraju prema hijerarhijskim pravilima i formalnim procedurama.
– Ovo je suštinski izazov svakog pokreta koji iz pobune prelazi u izgradnju sistema. Rizik je uvije isti – da energija koju smo imali na okupljanjima ne bude usisana u birokratske lavirinte i formalizam – upozorila je.
Kako bi se to spriječilo, smatra neophodnim uspostavljanje modela dvosmjerne odgovornosti između novih institucija i građanskog pokreta iz kojeg je vlast proistekla.
Posebno naglašava značaj očuvanja autonomije univerziteta i građanskih zborova, koji bi i nakon političkih promjena morali nastaviti djelovati kao nezavisni društveni korektiv.
– Mladi ljudi koji ne ulaze u institucije ne smiju se pasivizirati, ne smijemo se vratiti u apatiju. Pokret mora zadržati pravo i dužnost da protestuje, kritikuje i koriguje one koje je poslao u parlament i Vladu – poručila je.
Takav odnos, prema njenoj ocjeni, mora biti praćen konkretnim mehanizmima uključivanja građana u donošenje odluka, uključujući obavezne i sadržajne javne rasprave, digitalne konsultacije o ključnim zakonima te transparentnost budžeta na svim nivoima vlasti.
Mirković se posebno zalaže da mladi ljudi, koji su iznijeli najveći dio društvene mobilizacije, dobiju stvarnu mogućnost učestvovanja u upravljanju državom.
Smatra da njihova uloga ne bi smjela biti ograničena na savjetodavna tijela ili simbolično prisustvo u političkom životu, nego da bi trebali preuzimati odgovornost za konkretne javne politike.
Mlade ljude posebno vidi kao nosioce reformi i zakonodavnih inicijativa u oblastima obrazovanja, digitalizacije, ekologije i ljudskih prava, gdje bi njihovo iskustvo, znanje i drukčiji pristup javnim poslovima mogli doprinijeti promjeni dosadašnjeg načina upravljanja.
Zaključuje da će se stvarni značaj studentske izborne pobjede mjeriti ne samo sposobnošću nove vlasti da provede obećane reforme nego i time hoće li uspjeti sačuvati povjerenje, solidarnost i osjećaj građanske odgovornosti koji su nastali tokom gotovo dvije godine protesta.
– Naša pobjeda ima smisla samo ako dokažemo da se politika može voditi otvorenih očiju, sa čistim rukama i s punim poštovanjem prema onima koji su za tu slobodu podnijeli najveću žrtvu – poručila je Mirković u razgovoru za Fenu.
