Njemačke istražitelje zanima šta znaju dvojica državljana Srbije koji se nalaze u istražnom pritvoru u toj zemlji, jer njihov slučaj povezuje ukrajinske avione u Leipzigu, dva ruksaka s eksplozivom pronađena kod Kanjiže i širu priču o Srbiji kao logističkom čvorištu za ruske obavještajne operacije u Evropi.
U Njemačkoj se otvoreno govori o hibridnom ratu koji se proteže preko cijelog kontinenta, a akteri na terenu često su tek potrošni pijuni u igri koju ni sami ne razumiju, piše Deutsche Welle.
Jednokratni agenti za ruski „rat iz sjene“
U fokusu istrage ponovo su se našli takozvani ruski „jednokratni agenti“. Riječ je o metodi u kojoj ruske službe navodno vrbuju sitne kriminalce ili neupadljive građane da za novac izvedu sabotaže. U Moskvi unaprijed računaju da će takvi izvršioci biti uhapšeni, ali je teško dokazati ko zapravo stoji iza njih.
Slični slučajevi zabilježeni su širom Evrope. U Ukrajini su dječaci za 20 eura ispisivali antivladine grafite i podmetali požare na željezničkoj infrastrukturi. U Njemačkoj su državljanin Srbije i BiH navodno učestvovali u uništavanju najmanje 270 automobila. Ubrizgavali su poliuretansku pjenu u izduvne cijevi, čime se uništava motor, a zatim ostavljali naljepnice koje su trebale stvoriti lažni dojam da iza napada stoje radikalni zeleni aktivisti.
Cilj je navodno bio izazvati bijes javnosti prema stranci Zelenih i pomoći radikalnoj desnici na izborima.
Njemački sedmičnik Spiegel takve je operacije opisao kao ruski „rat iz sjene“ protiv Njemačke.
„Hakerski napadi na snabdjevače energijom, kampanje dezinformacija pred izbore, nadlijetanje dronova iznad kasarni i industrijskih postrojenja: Moskva raspolaže širokim izborom alata za destabilizaciju Njemačke i uznemiravanje stanovništva“, navodi Spiegel.
Trag eksploziva vodi u Srbiju
Situacija je postala ozbiljnija početkom augusta na aerodromu u Leipzigu. Tamo je, neposredno uz ukrajinski transportni avion Antonov, pronađen dron s konzervom plastičnog eksploziva. Taj dio aerodroma koristi i ukrajinska vojska za logistiku.
Istraga je pokazala da se dron trebao zabiti u rezervoar aviona i izazvati eksploziju kerozina, ali je plan propao jer detonator nije bio pravilno povezan s eksplozivom.
Deset dana kasnije, pet kilometara od aerodroma, pronađen je sličan dron. Oba su bila opremljena ruterom i njima se moglo upravljati putem mobilne mreže s bilo kojeg mjesta na svijetu.
Na mjestu događaja pronađeni su tragovi DNK, a istražitelji imaju najmanje dvojicu osumnjičenih. Jedan je navodno povezan s ruskim tajnim službama i eksplozijom u poljskom Łódźu 2024. godine, dok je drugi, prema dostupnim informacijama, neposredno prije napada u Leipzigu doputovao iz Istanbula u Njemačku, a zatim otišao u Srbiju.
Prema saznanjima zapadnih obavještajnih službi koje prenosi Spiegel, Srbija je postala ključna tačka za ruske sabotaže u Evropi, gdje ruske tajne službe navodno regrutuju i obučavaju svoje ljude.
Hapšenja i istraga u Srbiji
Njemački istražitelji sada su posebno zainteresovani za informacije koje bi mogli imati Danilo B. i Slobodan Đ., koji se od 11. juna nalaze u pritvoru u Srbiji.
Vjeruje se da oni znaju više o trećem saradniku, „jednokratnom agentu“ umiješanom u slučaj Leipzig.
B., koji ima rusko i srbijansko državljanstvo, i Đ., državljanin Srbije, uhapšeni su u dva odvojena automobila prilikom pokušaja prelaska granice s Mađarskom. Jedan je prevozio komponente za dron, a drugi konzerve s eksplozivom.
U Srbiji se protiv njih zvanično vodi istraga zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksploziva, a protiv B. i zbog falsifikovanja isprava.
Za sada nema zvaničnih optužbi za terorizam ili planiranje napada. Dok su njemački mediji opširno izvještavali o ruskim agentima, a ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt potvrdio da je dojava srbijanskim kolegama spriječila napad u Njemačkoj, institucije u Srbiji uglavnom šute.
Izuzetak je bilo saopćenje Višeg javnog tužilaštva u Subotici od 2. septembra, u kojem je navedeno da je istraga proširena na još četiri osobe.
Tužilaštvo nije željelo komentarisati navode iz Njemačke, pozivajući se na tajnost istrage. Potvrđeno je jedino da je proširenje istrage povezano s pronalaskom dva ruksaka s eksplozivom kod Kanjiže u aprilu, u blizini plinovoda.
Taj incident tadašnji mađarski premijer Viktor Orban iskoristio je da za sabotažu optuži Ukrajinu, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio kako je „očigledno da nas geopolitičke igre neće ostaviti na miru“.
Srbija kao obavještajni poligon
Od početka ruske invazije na Ukrajinu vlasti u Beogradu isticale su da nisu uvele sankcije Rusiji.
Istovremeno, postalo je javna tajna da Srbija, preko posrednika iz Češke i Poljske i uz američka sredstva, snabdijeva ukrajinsku vojsku granatama.
Ta saradnja potvrđena je i nedavnom posjetom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Beogradu, iako na konferenciji za medije nije bilo govora o vojnoj saradnji.
Paralelno s tim dogodio se niz incidenata koji sugerišu da je Srbija postala važan teren za djelovanje ruskih službi.
Prošlog septembra uhapšene su dvije osobe pod sumnjom da su u kampu kod Loznice obučavale oko 150 državljana Moldavije i Rumunije za izazivanje nereda nakon izbora u Moldaviji.
Nekoliko dana kasnije uhapšeno je još 11 ljudi osumnjičenih za špijunažu.
Terete ih da su po ruskom nalogu i za novac prošle godine bacali zelenu boju na jevrejske objekte u Parizu, ostavljali svinjske glave ispred džamija i ispisivali diskriminatorne poruke u Berlinu, s namjerom da izazovu haos.
„Teško je povjerovati da srbijanske službe sigurnosti nisu znale da se to događa jer se tu ne radi o jednom slučaju, nego o čitavom nizu istih ili sličnih slučajeva“, rekao je tada za RSE Predrag Petrović iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.
Diplomatske i sigurnosne mjere
Dok vlasti Aleksandra Vučića izbjegavaju javne izjave o ovim slučajevima, mnogi analitičari smatraju da Srbija saradnju sa zapadnim zemljama održava tihim djelovanjem, koje uključuje hapšenja navodnih ruskih agenata i isporuke oružja Ukrajini.
U Njemačkoj je, nakon pokušaja napada u Leipzigu, najavljeno zatvaranje Ruske kuće u Berlinu i ruskog konzulata u Bonnu, kao i stroža granična kontrola za ruske državljane.
Rusija odbacuje sve optužbe.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov nazvao je navode o umiješanosti Moskve u slučaj Leipzig „potpuno izmišljenim provokacijama“.
Kao odgovor, Rusija je najavila zatvaranje Goethe instituta na nekoliko lokacija u zemlji.
