Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica ponovo se oglasio nakon što je 26 sadašnjih i bivših zaposlenika te vanjskih saradnika Memorijalnog centra Srebrenica dobilo pozive za saslušanje u Policijskoj stanici Srebrenica, po nalogu Suda u Bijeljini.
Suljagić je napravio paralelu između aktuelnih postupaka i događaja iz jula 1995. godine, uključujući i dane tokom kojih su pripadnici VRS vršili selekciju muškaraca i dječaka.
Prema njegovim riječima, tadašnji bosanskosrpski oficiri pozivali su se na zakone ratovanja i tvrdili da imaju pravo ispitivati punoljetne muškarce, dok su istovremeno, kako navodi Suljagić, planirali i organizovali njihovo sistematsko ubijanje.
On je povukao paralelu s, kako je naveo, insistiranjem pojedinih najviših zvaničnika Republike Srpske, među kojima je izdvojio Željku Cvijanović i Srđana Amidžića, na navodnoj zakonitosti posljednjih postupaka prema Memorijalnom centru.
“Ne tako drastično, naravno, ali u istom duhu je i insistiranje najviših bosanskosrpskih zvaničnika, poput Željke Cvijanović i Srđana Amidžića, na tobožnjoj legalnosti posljednjeg policijsko-pravosudnog napada na Memorijalni centar Srebrenica, napisao je na društvenoj mreži X.
Suljagić se u objavi osvrnuo i na ratnog zločinca Radovana Karadžića, navodeći da je 11. jula 1995. godine Miroslavu Deronjiću poručio: “Miroslave, sve kroz papire”.
Prema Suljagićevim navodima, Karadžić je odobravao korištenje formalnih dokumenata kojima su postupci prisilnog transfera stanovništva predstavljani kao aktivnosti provedene u skladu s međunarodnim pravom.
“Pravo – tačnije, travestija prava – uvijek je bilo sastavni dio arsenala iskorjenjivanja Bošnjaka istočne Bosne – napisao je Suljagić na X.
Kako je rekao, tokom rata u BiH masovne su grobnice predstavljale kao “asanacija”, dok su masakri opisivani kao “borbena dejstva”.
Suljagić je poručio da danas postoji velika razlika u odnosu na period rata – činjenice su poznate mnogo većem broju ljudi.
“Sada znamo. I ne zna jedan. Zna nas mnogo, naveo je direktor Memorijalnog centra, zaključujući da se, kako smatra, pokušaji prikrivanja ili drugačijeg predstavljanja ratnih događaja više ne mogu provoditi na isti način.
