Dok je većina pozornosti usmjerena na zastoj u mirovnim pregovorima pod vodstvom SAD-a i nedavne uspješne ukrajinske napade dronovima na ruske rafinerije, zapadni političari ne bi smjeli zanemariti sjevernu ukrajinsku granicu s Bjelorusijom, piše u svojoj analizi Kyiv Independent.
Ovog tjedna Bjelorusija sudjeluje u vježbama nuklearnog ratovanja pod ruskim vodstvom, a prošlog je tjedna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski javno izrazio zabrinutost zbog mogućnosti da se Bjelorusija s ciljem potpore Rusiji uključi u rat sa sjevera.
Unatoč zveckanju oružjem iz Moskve i Minska, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko mora znati da bi invazija na Ukrajinu bila iznimno nepopularna kod kuće. Takav bi potez njegovu ionako nesigurnu vladavinu mogao učiniti još nestabilnijom.
Bio bi to i smrtonosan pothvat za bjelorusku vojsku, čije postrojbe nemaju značajnog borbenog iskustva, a Rusija je velik dio njihove najbolje opreme posljednjih godina iskoristila kako bi nadoknadila vlastite borbene gubitke u Ukrajini.
S druge strane, suočile bi se s ukrajinskim oružanim snagama koje ne samo da su motivirane braniti svoju domovinu, već su i među vojskama s najviše borbenog iskustva na svijetu. Učeći iz lekcija 2022. godine, Ukrajina je posljednjih godina izgradila i utvrde duž svoje sjeverne granice s Bjelorusijom. Svaki bjeloruski pokušaj invazije stoga bi vjerojatno bio katastrofalan i smrtonosan za bjelorusku vojsku.
No Lukašenko zna i da ovisi o Kremlju za opstanak na vlasti. Moguće je da bi Vladimir Putin mogao izvršiti dovoljan pritisak na njega da se izravno uključi u rat.
Ako se to dogodi, izgledna su dva scenarija. Prvi bi bio bjeloruski napad u smjeru Kijeva. Malo je vjerojatno, ako ne i nemoguće, da bi Bjelorusija 2026. godine mogla postići ono što Rusija nije uspjela 2022. s većim brojem vojnika i boljim vojnim sposobnostima. Nema sumnje da bi Kijev ostao u ukrajinskim rukama.
Međutim, sama prijetnja glavnom gradu bila bi dovoljna da prisili Ukrajinu da preusmjeri snage s bojišnice, gdje su prijeko potrebne na područjima poput Donjecka, i premjesti ih u obranu Kijeva. To bi Rusiji pružilo više prilika na drugim dijelovima fronte.
Drugi scenarij predviđa da bi Bjelorusija mogla u potpunosti zaobići područje glavnog grada i umjesto toga napasti zapadnu Ukrajinu u pokušaju da presiječe ili barem poremeti ključne zapadne linije opskrbe iz Poljske, koje pomažu u održavanju ukrajinskih ratnih napora.
To bi također predstavljalo logistički izazov za Ukrajinu i zahtijevalo premještanje desetaka tisuća ukrajinskih vojnika s važnih položaja na bojišnici. U oba scenarija, čak i ako Bjelorusija ne uspije zauzeti i zadržati ukrajinski teritorij, sama invazija bila bi dovoljna da oslabi ukrajinsku obranu na drugim mjestima i stvori prilike za Rusiju.
