Bosna i Hercegovina i Hrvatska danas će u Dubrovniku potpisati međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji, čime će biti napravljen još jedan važan korak u realizaciji višemilionskog energetskog projekta koji će voditi američka kompanija.
Sporazum dolazi nakon što su delegacije dvije države usaglasile konačni tekst prijedloga. Dokument će potpisati predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Prije samog potpisivanja, sporazum treba dobiti odobrenje Vijeća ministara i Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Nakon toga slijedi i ratifikacija u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i potvrda od strane Vlade Hrvatske.
Projekat Južne interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda na pravcu Zagvozd – Posušje – Novi Travnik/Travnik, uz odvojak prema Mostaru. Cilj projekta je diversifikacija pravaca i izvora snabdijevanja prirodnim gasom, kao i jačanje energetske sigurnosti Federacije BiH. Plinovod će transportovati ukapljeni prirodni gas koji dolazi iz terminala na hrvatskom otoku Krku.
Iako je prvobitno bilo planirano da projekat vodi domaća kompanija BH-Gas, ovaj proces je prerastao u političko pitanje. Nakon pritiska američke administracije izmijenjeni su zakonski okviri, pa će projektom upravljati i u njega investirati američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Uprkos ubrzanim političkim procedurama i pripremama za izgradnju, i dalje ostaje otvoreno pitanje državne imovine kroz koju će plinovod prolaziti. Na snazi je zabrana raspolaganja državnom imovinom do postizanja konačnog dogovora, što predstavlja jedan od ključnih izazova za realizaciju projekta i šire političke odnose u zemlji.
Prema planovima, izgradnja plinovoda trebala bi biti završena do 2028. godine. U narednih sedam godina nakon toga planirana je izgradnja tri plinske elektrane – u Kaknju, Mostaru i Tuzli.
