Hrvatska je u proteklih deset godina ostvarila znatan ekonomski napredak te danas ima dobre temelje za daljnji rast i privlačenje američkih ulaganja, rekao je premijer Hrvatske Andrej Plenković na Ekonomskom forumu Hrvatska-Amerika u New Yorku.
Istaknuo je da je Hrvatska posljednjih deset godina istodobno prolazila kroz niz velikih kriza, od sloma Agrokora i pandemije do dva razorna potresa te posljedica ruske agresije na Ukrajinu i rata na Bliskom istoku.
Unatoč tome, Hrvatska je, rekao je, povećala zaposlenost i smanjila nezaposlenost, ušla u schengenski prostor i europodručje te smanjila javni dug. Udio javnog duga u BDP-u pao je s oko 87 posto na vrhuncu pandemije na oko 66 posto danas, a proračunski manjak bio je ispod tri posto.
“Nismo činili čuda, ali smo svakako ostvarili opipljiv napredak”, rekao je Plenković. Hrvatska je ekonomija lani porasla za 3,4 posto, što je, prema Plenkovićevim riječima, više od jednog postotnog boda iznad rasta američke ekonomije.
Kao područja za nova ulaganja i suradnju sa SAD-om izdvojio je energetiku, podatkovne centre, informacijsku tehnologiju, farmaceutsku i poljoprivredno-prehrambenu industriju te infrastrukturu. Posebno je istaknuo LNG terminal na Krku.
Njihov će se kapacitet povećati na 6,1 milijardu kubnih metara godišnje, pri čemu više od dvije trećine ukapljenog plina koji preko terminala stiže u Hrvatsku dolazi iz SAD-a. Govoreći o novim projektima, spomenuo je i veliki podatkovni centar koji se planira izgraditi u Hrvatskoj, ocijenivši da bi mogao biti najveći u Europi.
Kao strateški projekt izdvojio je i Južnu plinsku interkonekciju, važnu za plinofikaciju Bosne i Hercegovine, u čemu se, rekao je, podudaraju hrvatski i američki interesi. Istaknuo je da velike hrvatske kompanije već surađuju s američkim partnerima.
