Prema riječima šefa estonske obavještajne službe Kaupa Rosina, Rusija je započela dugotrajan put konfrontacije, pripremajući se vjerojatno za potencijalni sukob s NATO-om u narednih deset godina. To je zaključak koji proizlazi iz ruskih planova udvostručenja snaga duž granice s Finskom i baltičkim državama.
Rosin je dodao da je trenutno malo vjerojatno da će doći do vojnog napada Rusije u kratkom roku, djelomično zbog trenutne potrebe Rusije za vojskom u Ukrajini. Međutim, vjerojatnost napada će rasti ako Evropa ne pojača svoje vojne snage kako bi se suprotstavila ruskom potencijalu.
Baltičke zemlje su povećale vojnu potrošnju na više od dva posto BDP-a nakon aneksije Krima od strane Rusije 2014. godine, dok su NATO saveznici također pojačali svoju prisutnost u tom području. Njemačka planira poslati 4.800 vojnika u regiju do 2027. u svom prvom stalnom stranom raspoređivanju nakon Drugog svjetskog rata.
Sve više zapadnih dužnosnika upozorava na vojnu prijetnju koju Rusija predstavlja zemljama na istočnom krilu NATO-a, potičući Europu da se pripremi za daljnje naoružavanje.
