Ruska vanjsko-politička ofanziva na Bosnu i Hercegovinu posljedica je napretka te države ka Evropskoj uniji i otvaranja pregovora o članstvu, smatraju međunarodni eksperti u analizama povodom rasprave na zahtjev Moskve u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, te uoči glasanja o rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, prenosi portal BH1.
Nakon sinoćnje rasprave u Vijeću sigurnosti ruski mediji bruje o “mogućnosti sukoba u BiH” pokušavajući nametnuti narativ o destabiliziranoj državi i problemima u BiH, uprkos napretku na EU. To je geopolitički udar na proširenje i najveći korak naše države ka članstvu.
Zbog toga EU i SAD moraju odgovoriti što bržom integracijom Bosne i Hercegovine u EU i NATO!
Kako ističe Dimitar Benchev, viši ekspert Carnegie Europe BiH je napokon imala neke dobre vijesti kada je 21. marta, Evropsko vijeće je dalo zeleno svjetlo zemlji da započne pregovore o članstvu s EU.
- Andrej Plenković, premijer Hrvatske, nazvao je to povijesnim danom. Borjana Kristo, premijer Bosne na državnom nivou iz nacionalističke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), pridružena stranka Plenkovića, se složila. Njemački kancelar Olaf Scholz je rekao da će odluka poslati pozitivnu poruku cijeloj regiji. Uloga EU-a u regiji bila je daleko od sjajne. Godinama je njezina politika proširenja bila na životnoj podršci. Rusija i Kina su iskoristile tu prazninu. To se promijenilo s punom invazijom Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. U martu 2024., Evropska komisija je odlučila da je Sarajevo ispunilo ili postiglo značajan napredak u vezi s tim prioritetima. Posebno se ističe da je Bosna dobila pohvale za usklađivanje s EU sankcijama protiv Rusije – navodi ovaj ekspert.
No, takav razvoj situacije Rusija nije gledala skrštenih ruku, posebno ako se uzme u obzir raniji stav Moskve da BiH ne treba ići ka EU, a da će na eventualno članstvu u NATO Rusija reagirati, o čemu su ruski zvaničnici više puta govorili. Uz napredak ka EU, i jačanje uloge Brisela, važne su bile primjene američkih sankcija na zvaničnike RS, koji su izazvali paniku i pokrenule rusku diplomatsku mašineriju, koja sad govori o opasnosti od sukoba u BiH.
- Unatoč zapadnom pritisku, problemima sa novcem i njegovom sudskom slučaju u toku, Dodik može računati na vanjsku podršku – prije svega od Rusije. Predsjednik skupštine RS-a, Nenad Stevandić, bio je oduševljen ruskim zakonodavcima u martu. Dodik se sastao s predsjednikom Vladimirom Putinom u septembru 2022. godine, prije bosanskih izbora, i u februaru. Međutim, Rusija nije voljna platiti račune RS-a. Fiskalna ravnoteža entiteta je u problemima, posebno sada kada su novac EU i Njemačke zaustavljeni. Tu je i Srbija. Dodik i srpski predsjednik Aleksandar Vučić nemaju ljubavi između sebe. Međutim, obojica se trebaju. Birači dovoženi iz RS-a pomogli su da se lokalni izbori u Beogradu decembra 2023. godine preokrenu. Koliko god želi, Vučić ne može preuzeti potpunu kontrolu nad RS-om. Ali može sklopiti poslove s Dodikom, cementirajući partnerstvo od koristi – navodi Denčev.
Kako ističe, unatoč svemu tome Bosna je napravila korake prema EU.
– Međutim, njezina unutarnja politika je đavolski komplicirana. RS se razdvaja. Susjedi se miješaju. EU i Sjedinjene Američke Države nisu jedinstvene u odgovoru na Dodika. Washington – kao i London – vjeruju da su sankcije i pritisak put naprijed. Mnogi članovi EU-a, a ne samo Mađarska, više preferiraju angažman. Što se tiče reformskog programa Bosne, on je djelomičan i uskoro bi mogao naići na prepreke. Čak i ako ne dođe do većeg izbijanja nasilja, zemlja pati od hronične nestabilnosti. Zbog toga EU ne bi trebala izgubiti fokus na Bosnu. Trebala bi se suprotstaviti Dodiku. I trebala bi iskoristiti pregovore o pristupu kako bi potaknula pozitivne promjene na svim nivoima vlasti – smatraju eksperti.
